Javne kampanje za prikupljanje donacija do sada su uglavnom bile fokusirane na humanitarno djelovanje, i nešto manje aktivističko. Međutim, riječki kolektiv okupljen oko Gradske knjižnice Rijeka odlučio se za javnu kampanju kako bi spasio jednu stvar iz slavne riječke prošlosti. Gradski Bibliobus, prvi u Jugoslaviji, davne 1969.
U travnju ove godine, riječkim kuloarima uglednih članova zajednice, kulturnjaka ali i korisnika, proširila se vijest da prestaje voziti Gradski bibliobus. Zbog toga su zajedno odlučili učiniti nešto za spas tog kulturnog blaga.
Hrvatske narodne knjižnice uglavnom nisu provodile javne crowdfunding kampanje dok u globalnim okvirima to nije strana praksa jer zajednice, ako su dovoljno motivirane, stanu iza onoga što im je potrebno. Knjižnice su uglavnom služile i pomogle niz kampanja, a i same su skupljale nešto za druge (npr. slikovnice za bolnicu na Kantridi), ali rijetko kada za vlastite projekte kojima će izravno služiti zajednici u kojoj djeluju.
Akciji se priključila skupina riječkih kreativaca iz područja kreativnih industrija (Kreativni kolektiv Kombinat, Studio Artlan, Cipmann, Molekula, Manufaktura) koji su se upoznali u svjetlu riječkih razgovora o coworkingu, a koji do sada nisu zajednički sudjelovali na projektima. Odlučili su se baš za bibliobus jer su uvidjeli da je takva inicijativa/akcija vrlo bitna za zajednicu. Tako je nastao simpatičan vizualni identitet, kampanja i web stranica bibliobus.gkr.hr.
Voditelj projekta i autor e-knjige Geeks Behind the Iron Curtain, Kristian Benić, ovako je prokomentirao javnu kampanju: "Najočitiji primjeri podrške zajednice knjižnicama dolaze is SAD-a u kojem je pozicija kulture, umjetnosti pa i knjižnica specifična od samih početaka postojanja. Izvori posebnosti leže, prema objašnjenju naših edukatora iz DeVos instituta, u izrazito negativnom odnosu koji su sami osnivači i prvi doseljenici na sjevernoameričko tlo imali prema kulturi – zbog radikalnih protestantskih gledišta oni su je jednostavno mrzili! No to kulturu i ljubav prema umjetnosti nije zaustavilo, već upravo suprotno – aktivirali su se pojedinci sa senzibilitetom, sami se organizirali i stvorili one umjetničke proizvode i ustanove uz koje žele živjeti. Dijelom upravo u tome leži i tajna postojanja na stotine udruženja “prijatelja knjižnica” koji svakodnevno rade za dobrobit svojih knjižnica."
