Predsjednik Transparencyja Z. A. Petrović kao najveći propust nacrta Zakona o tajnosti podataka navodi mogućnost da svaki čelnik bilo kojeg tijela javne vlasti može donijeti odluku o tajnosti, što bi značilo da se i svaki javni natječaj može smatrati tajnim.

Na današnjoj konferenciji za novinare Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska, iznio je stavove TIH-a vezane uz nacrt prijedloga Zakona o tajnosti podataka te Natječaj za dodjelu znanstvenih potpora. Prema Petrovićevim riječima, Zakon o tajnosti podataka bi u sadašnjem obliku mogao biti u sukobu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama te bi nas "vratio na razinu demokracije Srednjega vijeka". Kao najveći propust nacrta Zakona Petrović navodi mogućnost da svaki čelnik bilo kojeg tijela javne vlasti može donijeti odluku o tajnosti, što bi značilo da se i svaki javni natječaj može smatrati tajnim. Jedina dobra strana nacrta Zakona je to što se po prvi put javlja test razmjernosti - treba li nešto izaći u javnost ili ostati i dalje tajno, no i tu postoji ogromni propust - isto tijelo koje proglasi tajnu odlučuje o tome hoće li se oznaka tajnosti skinuti, a što bi prema Petrovićevim riječima trebalo raditi neko neovisno tijelo. Kao rješenje problema, osim izmjena u Zakonu o tajnosti podataka, Petrović navodi korekcije Zakona o pravu na pristup informacijama. Spomenuo je i aktualni Natječaj za financiranje znanstvenih projekata: "Nije mi jasno zašto se kod ocjenjivanja radova taji identitet recenzenta. Bolje rješenje bi bilo kada bi se skrivali autori radova, jer bi se tako izbjegle špekulacije, te bi u prvom planu bila kvaliteta radova." Imena autora bi trebalo objaviti tek u drugom krugu, što je praksa u većini demokratskih zemalja, smatra Petrović. Što se tiče Natječaja, postoji sukob interesa, jer osobe koje recenziraju same apliciraju radove, čime se dovodi u pitanje legitimnost natječaja.