Peter Singer australski je filozof, profesor bioetike na Sveučilištu u Melbourneu (Centar za primjenjenu filozofiju i javnu etiku) i Sveučilištu Princeton. Predavao je i na Sveučilištu u Oxfordu te na Sveučilištu Monash gdje je osnovao Centar za humanu bioetiku. Najcitiraniji je suvremeni autor iz područja primijenjene etike i bioetike. Svjetsku popularnost Singer je stekao nakon objavljivanja djela Animal Liberation 1975. godine koje se danas smatra klasičnim djelom pokreta za oslobođenje životinja. Singer je napisao i uredio preko 40 knjiga koje su prevedene na 20 svjetskih jezika. Ovo su samo neke od njih: Practical Ethics, The Expanding Circle, How Are We to Live?, Rethinking Life and Death, The Ethics of What We Eat (zajedno s Jimom Masonom), The Life You Can Save.
U hrvatskom se prijevodu mogu naći samo tri Singerove knjige: Oslobođenje životinja, Praktična etika i Jedan svijet: etika globalizacije, od kojih su posljednje dvije preveli profesori s Hrvatskih studija, Tomislav Bracanović i Tomislav Janović, a koji su ujedno i inicijatori spomenute konferencije i Singerova gostovanja na njoj.
Na Zagrebačkoj konferenciji o primijenjenoj etici, uz apsolutnu zvijezdu, Petera Singera, izlagat će još dvojica plenarnih predavača: Zbigniew Szawarski sa Sveučilišta u Varšavi kao jedan od pionira primijenjene etike na području srednje i jugoistočne Europe te Neven Sesardić sa Sveučilišta Lingnan u Hong Kongu kao jedan od najuglednijih hrvatskih filozofa danas u svijetu. Uz plenarne predavače, na konferenciji će sa svojim izlaganjima nastupiti još 16 filozofa i znanstvenika iz srednje i jugoistočne Europe.
Cilj je konferencije promicanje racionalnog i kritičkog pristupa pitanjima odnosno problemima primijenjene etike. Naime, kao područje koje se bavi praktičnim moralnim dilemama - poput uvijek aktualnih pitanja pobačaja, eutanazije, smrtne kazne i samoubojstva te u današnje vrijeme prijetnje terorizma odnosno opravdanosti mučenja - primijenjena etika ima bitne i široke, ali ponekad i sporne društvene implikacije. Posebice su sporna pitanja s polja bioetike poput kloniranja. Stoga je, između ostaloga, želja organizatora promicanje javnog razumijevanja suvremenog rada u primijenjenoj etici, odnosno razmatranje primjenjivosti teorija primijenjene etike u praksi, a koja nerijetko nije najjasnija.

