H-Alter
 Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Savjet prostornog uređenja Republike Hrvatske organiziraju Znanstveno-stručni skup "Perspektive prostornog razvoja Republike Hrvatske" u utorak, 25. listopada, od 9.30 sati u velikoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zrinski trg 11, Zagreb).

U sklopu tematskih cjelina: REPUBLIKA HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA, GOSPODARSKE I SOCIJALNE PROMJENE U PROSTORU, IDENTITET, GRADITELJSKO NASLIJEĐE I ZAŠTITA PROSTORA te INFRASTRUKTURA I PROSTOR istaknuti znanstvenici i stručnjaci istražuju uvjete i okolnosti izrade Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske.

Godine 1997. donijeta je Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Taj je dokument u sklopu raspoloživih mogućnosti usklađen s osnovnim načelima Europske unije. S obzirom na današnju situaciju te aktualne procese EU - bitne dijelove Strategije treba preispitati i novelirati.

Ovaj skup, raspravljajući o perspektivama prostornog razvoja, pokreće izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske kao transresornoga dokumenta koji zastupa holistički pristup prostoru kao temeljnom nacionalnom dobru.

Europska je komisija 1999. godine u dokumentu Europske perspektive prostornog razvoja dala neobvezujuća okvirna usmjerenja za sve subjekte s ovlastima u prostornom planiranju. Strateška je namjera stvoriti odmjerenu, održivu, sveobuhvatnu, multisektorsku i usmjerujuću strategiju prostornog razvoja zemalja Europske unije.
Od 2005. godine i početka pregovora, Hrvatska je provela niz korjenitih promjena i uskladila svoje zakonodavstvo i provedbene aktivnosti sa standardima Europske unije u svim područjima obuhvaćenim pravnom stečevinom.

Prostorne, socijalne i gospodarske promjene obvezuju na kontinuirano promišljanje razvoja i određenje sastavnica prostorne politike. U tom kontekstu unaprjeđenje stanja u prostoru moguće je upravljanjem prostorom u kojem je jedan od čimbenika i podsustav prostornog uređenja. Upravljanje prostorom mora prvovažno omogućiti uvjete održivog korištenja nekretnina, građenja i zaštite sukladno pozitivnoj europskoj legislativi i praksi.
Perspektive prostornog razvoja usmjerene su na postupno jačanje položaja Republike Hrvatske u kontekstu prostornih politika šireg okruženja i orijentiraju se vrijednostima europskog pristupa. Polazeći od identiteta prostora temelje se na očuvanju i prezentaciji regionalnih prostornih obilježja, kulturnih dobara, krajolika i okoliša kao čimbenika unaprjeđenja društvenog i gospodarskog razvoja i nacionalnog identiteta. One upućuju na viši stupanj usklađenosti sektorskih razvojnih politika, razvoj i inovacije, jačanje servisa javnog interesa te uključivanje javnosti.

Opći ciljevi perspektiva prostornog razvoja predlažu:
- jačanje potencijala razvoja Republike Hrvatske i položaja u europskom sustavu prostornog razvoja;
- regionalne koncentracije (klastere) aktivnosti i investicija konkurentne u nadmetanju i inovacijama;
- poboljšanje teritorijalnog upravljanja ruralnim i urbanim područjima;
- izgrađivanje kriterija vrsnoće kao polazišta svake intervencije u prostoru;
- poboljšanje mreže naselja - policentričan razvoj;
- očuvanje, uređenje i zaštitu prostornih obilježja i vrijednosti te prirodnih i kulturnih dobara kao čimbenika gospodarskog i društvenog razvoja, regionalnog i nacionalnog identiteta;
- učinkovitije povezivanje s transeuropskim infrastrukturnim koridorima (prometni i energetski sustavi);
- razvoj transeuropskog upravljanja rizicima;
- jačanje ekoloških struktura i kulturnih resursa kao dodanih vrijednosti;
- odabir scenarija za uspješni prostorni razvoj.

Usmjerenje prostornog razvoja danas koristi koncepte/scenarije ostvarivanja različitih razvojnih mogućnosti. U europskom kontekstu razlikuju se: scenarij "rizika" ("Overall Risk"); scenarij "rasta" ("Growth"; "Competition"); scenarij "kohezije" ("Cohesion"), scenarij "sigurnosti" ("Security"; "Protection") i dr.

Željeno usmjerenje razvoja može se postići stupnjevanom primjenom razvojnih određenja usporedivih s određenjima razvojnih scenarija uz sudjelovanje javnosti. Viši stupanj razvoja društva postiže se jačanjem etičkih načela u politici i gospodarstvu koja otvaraju mogućnosti primjerenijem sustavu prostornog uređenja.