Koncentracija štetnih tvari u stratosferi sporo se smanjuje. Stručnjaci misle da bi se tek sredinom stoljeća mogla vratiti prirodna ravnoteža stvaranja i razgradnje ozonskog sloja.

Ujedinjeni su narodi 1994. godine proglasili 16. rujna Danom zaštite ozonskog sloja s ciljem naglašavanja važnosti provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Zemlje članice Monteralskog protokola obvezale su se na poduzimanje mjera za ukidanje potrošnje ozonu štetnih tvari. Ove se godine obilježava 20. godišnjica Montrealskog protokola, jednog od najuspješnijih međunarodnih sporazuma. Provedbom Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj postignuto je značajno globalno smanjenje emisija ovih tvari u zrak. S obzirom da se radi o postojanim tvarima, smanjivanje njihovih koncentracija u stratosferi je sporo, stoga stručnjaci predviđaju da će tek sredinom stoljeća biti uspostavljena prirodna ravnoteža stvaranja i razgradnje ozonskog sloja. Republika Hrvatska stranka je Montrealskog protokola, a za njegovu provedbu nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Temeljem Zakona o zaštiti zraka (NN, br. 178/04), koji je stupio na snagu 31. ožujka 2005., donesena je Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN, broj 120/05) i njome je od 1. siječnja 2006. godine ukinuta potrošnja klorofluorougljika (CFC) i metil-bromida. U suradnji s Programom zaštite okoliša Ujedinjenih naroda, Industrija i okoliš (UNEP IE), 1996. godine izrađen je Nacionalni program za postupno ukidanje tvari koje oštećuju ozonski sloj. Zahvaljujući provedenim projektima ukinuta je potrošnja klorofluorougljika (CFC-a) u sektoru proizvodnje pjenastih materijala, kozmetičkih aerosola i u rashladnom sektoru, a provedbenim projektom s proizvođačima presadnica duhana ukinuta je potrošnja metil-bromida. Najveći potrošač po ozon štetnih tvari (klorofluorougljikovodika HCFC-a,) je sektor rashladnih i klimatizacijskih uređaja te je stoga i najkompleksniji zadatak njegovo postupno ukidanje.