"Svojim tokom na području gdje se planira izgradnja hidroelektrana, Drava je jedna od posljednjih prirodnih rijeka u Europi. Uđu li hidroelektrane u Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije, ostvarit će se zakonski preduvjet za njihovu izgradnju, a time bi se nepovratno uništila iznimna biološka raznolikost ovog područja koje nazivamo europskom Amazonom. Hidroelektrane bi onemogućile planiranje drugih aktivnosti na tom području, poput održivog turizma ili obnove rijeka, koje u velikoj mjeri financira EU", rekla je Ivana Korn Varga, voditeljica projekata u WWF Adria.
Hećimović:"Neoprostivo je žrtvovati neprocjenjive ekološke funkcije rijeke Drave i postojeću i buduću mjerljivu gospodarsku korist za cijelu zajednicu. Izgradnja hidroelektrana donosi tek malu gospodarsku korist ograničenom broju ljudi i potencijalno ogromnu opasnost za cijelu zajednicu"Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih, čak 81 posto u posljednjih 50 godina, uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. To izravno utječe na našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama pa je i to razlog da kažemo Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelektrana!
Zbog svoje prirodne vrijednosti cijela je rijeka Drava u Hrvatskoj uključena u ekološku mrežu Natura 2000, Regionalni park Mura-Drava te UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Drava je dom ugroženim vrstama ptica poput bregunice i male čigre. Tu je zabilježeno i 70 vrsta riba, više nego u bilo kojoj rijeci u Hrvatskoj. Utjecaj hidroelektrana na riblji fond bio bi iznimno velik jer bi se ribama onemogućila migracija.
"Neoprostivo je žrtvovati neprocjenjive ekološke funkcije rijeke Drave i postojeću i buduću mjerljivu gospodarsku korist za cijelu zajednicu. Izgradnja hidroelektrana donosi tek malu gospodarsku korist ograničenom broju ljudi i potencijalno ogromnu opasnost za cijelu zajednicu", ističe Helena Hećimović, koja je prije dva desetljeća započela borbu protiv izgradnje tadašnje HE Novo Virje. Tada je uspjela, a sada je ponovno čeka borba za isto područje, samo pod drugim nazivom – HE Molve 1 i 2.
Posljedice izgradnje bile bi velike i nizvodno, jer bi se zbog snižavanja razine podzemnih voda smanjila količina pitke vode za oko 300.000 stanovnika. Opadanje razine podzemnih voda utjecalo bi i na šume hrasta lužnjaka, što bi osjetila i domaća drvna industrija.
Izgradnja brana i akumulacija prouzrokovala bi smanjenje prirodnih retencija koje nas brane od velikih poplava, te promijenila mikroklimu tog područja.
"Kako je tema ovogodišnjeg Sata za planet Zemlju očuvanje bioraznolikosti i povezanost s rijekama, pozivamo sve ljubitelje prirode da potpišu peticiju i tako daju svoj doprinos za očuvanje Drave", zaključila je Korn Varga.

