Otvoreno pismo PSD-a predsjedniku sabora

Poštovani predsjedniče Bebić, na sjednici održanoj 10. travnja Vlada Republike Hrvatske u hitnu je saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Iako neke od predloženih izmjena i dopuna smatramo korisnima i dobrodošlima, moramo upozoriti na nekoliko važnih činjenica koje se tiču kako procesa izrade navedenog prijedloga zakona, tako i samog sadržaja ovog dokumenta. Kako ovdje ne možemo detaljno obrazložiti sve dijelove prijedloga koje smatramo spornima, osvrnut ćemo se samo na one koje smatramo najvažnijima. I. Radi se o zakonu od velike važnosti za proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji i vrlo je važno da prijedlog zakona bude kvalitetan i provediv u svim segmentima. Također, radi se o zakonu koji je iznimno važan za društvenu i gospodarsku stabilnost i razvoj te integritet javne uprave u cjelini. Učinkovito suzbijanje korupcije od samog je početka jedan od najvažnijih prioriteta za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. U posljednjem Izvješću delegacije Europske komisije o napretku Hrvatske sukob interesa izdvojen je kao posebno važan segment. Citiramo: „Sankcije na temelju Zakona za sprečavanje sukoba interesa moraju biti učinkovitije, a nadzorna uloga Povjerenstva za rješavanje sukoba interesa snažnija. Nema javnih pisanih smjernica o tumačenju sadašnjih zabrana za javne službenike. S obzirom na izvješća o imovini, u praksi nije posve jasno što treba prijaviti, a pritom nedostaje nadzor ... Mjere za aktivno istraživanje nezakonitog bogaćenja u skladu s Konvencijom protiv korupcije UN-a (koju je Hrvatska ratificirala) nisu prenesene u nacionalno zakonodavstvo“, (Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske – 2007, Poglavlje 23,: Pravosuđe i temeljna ljudska prava). Kako se radi o zakonu koji zadire u iznimno osjetljivo pitanje međusobne prožetosti politike, vlasti, javne uprave, osobnih interesa i zlouporabe moći, a uzimajući u obzir nezadovoljstvo hrvatskih građana trenutnom društveno-gospodarskom situacijom, vrlo je važno da nositelji izvršne i zakonodavne vlasti jasno i odlučno dokažu da su spremni oštro i učinkovito suzbiti sukob interesa na svim razinama. Sigurno je da u segmentu sankcioniranja ovaj prijedlog zakona to neće postići. Konačno, kako stoji u Nacionalnom programu suzbijanja korupcije 2006-2008: „Dosadašnje iskustvo s donošenjem i primjenom, posebno s izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, nije dovoljno pridonijelo jačanju povjerenja u tijela javne vlasti“. Smatramo neophodnim osigurati da se ovakva izjava izbjegne u budućim nacionalnim antikorupcijskim programima a što se najkvalitetnije može učiniti uključivanjem svih relevantnih dionika u proces izrade prijedloga zakona, kvalitetnom javnom raspravom o sadržaju prijedloga zakona i uvažavanjem dobivenih povratnih informacija. Ukratko, implementacijom osnovnih značajki istinski participativne demokracije. II. Izrada prijedloga zakona protekla je daleko od očiju javnosti, nije uključila dionike van državnih institucija, nije bilo javne rasprave o sadržaju prijedloga zakona. Prijedlog zakona izradio je Središnji državni ured za upravu. O procesu izrade ovog prijedloga javnost je bila upoznata tek putem emisije „Otvoreno“ HTV-a emitirane 09. travnja, dakle samo jedan dan odnosno večer prije no što je Vlada proslijedila prijedlog saboru na usvajanje. Prema riječima državnog tajnika g. Antuna Palarića, pri izradi prijedloga uvažavale su se primjedbe koje je u svom Izvješću o radu za 2006. i 2007. godinu dalo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Međutim, u navedenoj emisiji „Otvoreno“ od bivših članova Povjerenstva Zorislava Antuna Petrovića i Josipa Leke moglo se čuti kako Središnji državni ured za upravu tijekom izrade prijedloga nije konzultirao Povjerenstvo te kako su članovi Povjerenstva o ovom procesu saznali iz medija. Iako razumijemo potrebu da se hrvatsko zakonodavstvo što prije uskladi s pravnom stečevinom Europske unije, smatramo vrlo štetnom činjenicu da je izrada ovako važnog dokumenta u potpunosti isključila javnost i zainteresirane dionike (civilno društvo, poslovni sektor, građane). Dapače, smatramo da je upravo to i jedan od razloga zbog kojih prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti pokazuje neke vrlo ozbiljne manjkavosti. III. Izgledno je da neke predložene izmjene i dopune zakona neće polučiti željene rezultate. Istovremeno, neke mjere nedostaju, pogotovo kada se radi o sankcioniranju sukoba interesa. Među osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti zakonom u prijedlogu stoji kako „treba pooštriti sankcije u slučaju utvrđenja postojanja sukoba interesa javnih dužnosnika, te ojačati pravne instrumente za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti“. Smatramo da povećanje iznosa sankcije na 5.000,00 odnosno 10.000,00 kuna neće odgovoriti na gore iznesenu potrebu. Podsjećamo da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u 2006. i 2007. godini utvrdilo da se 12 dužnosnika nalazi u sukobu interesa, no NITI JEDAN nije za to snosio nikakve sankcije. Vrlo je izvjesno da će provedba sankcije obustave isplate dijela neto mjesečne plaće dužnosnika naići na probleme jer se ne precizira točno koje tijelo i kako provodi ovu sankciju. Primjerice, ukoliko se radi o dužnosniku koji je gradonačelnik i istovremeno saborski zastupnik, oduzima li se dio njegove gradonačelničke ili zastupničke plaće (obje funkcije su dužnosničke)? Nadalje, prijedlog zakona među dužnosnike na koje se zakon odnosi uvrštava i predsjednike uprava trgovačkih društava koja su u cjelosti u državnom vlasništvu. Napominjemo kako je ovdje nužno uvrstiti i predsjednike uprava trgovačkih društava koji su u vlasništvu regionalne uprave i/ili lokalne samouprave jer je sukob interesa najprisutniji upravo na ovoj razini vlasti. Primjerice, od ukupno 12 dužnosnika kojima je Povjerenstvo utvrdilo situaciju sukoba interesa (u 2006. i 2007. godini), njih 10 su dužnosnici regionalne uprave ili lokalne samouprave. Također, barem kada se radi o Gradu Zagrebu, lokalna samouprava barata s iznimno velikim količinama novca koje nužno sa sobom povlače i povećanu mogućnost sukoba interesa. Sankcioniranje dužnosnika koji su u sukobu interesa iznimno je važno, osjetljivo i potencijalno opasno područje. Ne budu li sankcije adekvatno propisane, i pogotovo ne budu li provođene, one bi mogle rezultirati potpunim gubitkom povjerenja građana u tijela javne vlasti i pridonjeti socijalnom nezadovoljstvu i nestabilnosti. IV. U nekim segmentima nije adekvatno odgovoreno na ciljeve definirane Nacionalnim programom suzbijanja korupcije Citiramo dio Programa koji se odnosi na suzbijanje sukoba interesa. Komentar smatramo suvišnim jer sam citat jasno pokazuje da se definirani cilj nije postigao (Nacionalni program suzbijanja korupcije, 4. Politika i javna uprava, 4.2. Sprječavanje sukoba interesa): 2. Potrebno je osigurati striktno provođenje Zakona, uz pooštrenje sankcija dosadašnjeg Zakona, te propisati detaljne postupovne odredbe za postupak utvrđivanja odgovornosti i izricanja sankcija. 3. Povjerenstvo ne smije zamijeniti pravosudna tijela, pa mu treba propisati obvezu predlaganja političke odgovornosti, uključujući predlaganje opoziva državnih ili lokalnih dužnos¬nika, onih za koje utvrdi da su u sukobu interesa, a ako postoje opravdani razlozi za sumnju u počinjenje kaznenog djela korupcije valja postupiti prema postojećoj zakonskoj obvezi. Nositelj: Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa Rok: 30. lipnja 2006. V. U nekim segmentima nije adekvatno odgovoreno na potrebe definirane u Izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske - 2007, na neke od prioriteta definiranih u Odluci Vijeća Europe o načelima, prioritetima i uvjetima za priključivanje Hrvatske Europskoj uniji, nekima od ciljeva Nacionalnog programa suzbijanja korupcije i posljednje Rezolucije Europskog Parlamenta o Hrvatskoj. U Odluci Vijeća Europe o načelima, prioritetima i uvjetima za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji između ostalog stoji kako je potrebno osigurati da se kroz usvajanje i provedbu odgovarajućih zakonodavnih i administrativnih mjera dostignu standardi definirani međunarodnim instrumentima (Odluka Vijeća Europe 2008/119/EC od 12. veljače 2008., poglavlje Politički kriteriji, dio Demokracija i vladavina prava, vlastiti prijevod). Ovdje smatramo važnim još jednom podsjetiti na primjedbu iz Izvješća Europske komisije o napretku Hrvatske – 2007: „Mjere za aktivno istraživanje nezakonitog bogaćenja u skladu s Konvencijom protiv korupcije UN-a (koju je Hrvatska ratificirala) nisu prenesene u nacionalno zakonodavstvo“. Nacionalni program suzbijanja korupcije pak u poglavlju VII. Javno djelovanje, točka 4. navodi kako je „potrebno poticati rad nevladinih udruga i organizacija civilnog društva koje se bave problemom korupcije i poticati njihovu suradnju s državnim tijelima“. Kada se radi o procesu izrade prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti ova mjera nije ispunjena jer su, ponavljamo, svi ne-državni dionici bili isključeni iz procesa. Također, upozoravamo da je ovakva situacija dijelom suprotna i s uputama definiranima posljednjom Rezolucijom Europskog parlamenta o Hrvatskoj, citiramo: • [Parlament] je zadovoljan što je velik dio hrvatskog zakonodavstva usklađen s europskim standardima, no podsjeća hrvatske vlasti kako je sada ključno ubrzati razvoj administrativnih kapaciteta koji su neophodni za provedbu novog zakonodavstva. U tom pogledu pozivaju se hrvatske vlasti da otvore ovaj proces i uključe civilno društvo u nadzor provedbe (Rezolucija A6-0048/2008, točka 4., vlastiti prijevod). • [Parlament] inzistira da se novo zakonodavstvo brzo počne provoditi jer to predstavlja pouzdano mjerilo pomoću kojeg se mjeri spremnost države za članstvo, spremnost koja se temelji na činjenicama a ne samo na usvojenom zakonodavstvu, posebice kada se radi o reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i gospodarskim reformama (Rezolucija A6-0048/2008, točka 22., vlastiti prijevod). • [Parlament] snažno potiče hrvatske vlasti da uključe civilno društvo (nevladine udruge, akademsku zajednicu, sindikate) u proces pridruživanja Europskoj uniji (Rezolucija A6-0048/2008, točka 33., vlastiti prijevod). S obzirom na sve navedeno, od Hrvatskog Sabora tražimo da prije usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti pokrene javnu raspravu o sadržaju prijedloga zakona u koju će uključiti sve relevantne dionike i uvažiti njihove primjedbe i prijedloge. Napominjemo da udruga Partnerstvo za društveni razvoj provodi CARDS 2003/2004 projekt „Odgovor civilnog društva na korupciju“ koji je usredotočen upravo na sprječavanje i suzbijanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti a provodi se u suradnji s mrežom hrvatskih nevladnih udruga za borbu protiv korupcije BURA i Rumunjskim akademskim društvom iz Bukurešta. Početkom svibnja, u sklopu provedbe ovog projekta udruga organizira radnu konferenciju na kojoj će se predstaviti preliminarni rezultati istraživanja transparentnosti i odgovornosti u funkcioniranju lokalnih vlasti te će se kroz dijalog s dionicima iz državne i lokalne javne uprave, pravosuđa, civilnog društva i ostalima definirati prostori za izmjene, dopune i poboljšanja protukorupcijskih mjera i mjera suzbijanja sukoba interesa koje će proisteći iz projekta. Naglašavamo da je i nama, kao organizaciji civilnog društva cilj da Hrvatska što kvalitetnije ispuni sve svoje obaveze koje podrazumijeva proces pridruživanja Europskoj uniji. Spremni smo i voljni pridonijeti tom procesu, no to ne možemo učiniti ukoliko smo iz njega isključeni. Vjerujemo kako do dosadašnjih propusta nije došlo namjerno te očekujemo da će isti biti ispravljeni na dobrobit svih dionika uključenih u proces pridruživanja a ponajprije hrvatskih građana. za Partnerstvo za društveni razvoj: _________________________________ Munir Podumljak, predsjednik udruge dostaviti: - Hrvatski Sabor, Odbor za zakonodavstvo, g. Emil Tomljanović, predsjednik odbora - Hrvatski Sabor, Odbor za vanjsku politiku, g. Mario Zubović, predsjednik odbora - Hrvatski Sabor, Odbor za pravosuđe, g. Ivo Grbić, predsjednik odbora - Hrvatski Sabor, Odbor za predstavke i pritužbe, g. Igor Dragovan, predsjednik - Hrvatski Sabor, Odbor za europske integracije, mr.sc. Neven Mimica, predsjednik - Predsjednici svih Klubova zastupnika u Hrvatskom Saboru - Hrvatski Sabor, Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, dr.sc. Željko Jovanović, predsjednik - Hrvatski Sabor, Nacionalno odbor, prof.dr.sc. Vesna Pusić, predsjednica - Vlada RH, Ured predsjednika Vlade, dr. Ivo Sanader, predsjednik Vlade - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, gđa. Bianca Matković, državna tajnica - Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj, g. David Hudson, šef Odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja, tisak i informiranje - Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj, g. Constantino Longares Barrio, šef Odjela za provedbu projekata 2 - Jačanje institucija, financije, pravosuđe, sloboda, sigurnost i koordinacija Twinning projekata