Javnu tribinu organiziralo je Vijeće gradske četvrti Peščenica-Žitnjak na lokaciji Pročiščivača otpadnih voda u Resniku. Okupilo se više od 300 građana. Svi prisutni u publici, nezavisni stručnjaci i sveučilišni profesori, građani, predstavnici udruga za zaštitu okoliša i političkih stranaka, istaknuli su desetke argumenata protiv gradnje spalionice. Ona je štetna za zdravlje ljudi i za okoliš, od svih opcija je najskuplja, te je potpuno nepotrebna jer postoji alternativa, primjerice ona uspostavljena na otoku Krku. Predstavnici Grada i Ministarstva priznali su da odluka o gradnji spalionice ne može još biti donesena jer se do kraja 2008. godine, građani Zagreba moraju odlučiti za cijeli sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu, koji treba biti definiran novim Planom gospodarenja otpadom Grada Zagreba. U Planu će se među ostalim odlučiti o uspostavi sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada, te o gradnji spalionice ili postrojenja za mehaničko – biološku obradu za ostatni dio otpada. Prema važećim zakonima, Plan se prije usvajanja mora naći na javnoj raspravi, a zatim ga usvaja Gradska skupština. Svi građani Zagreba moraju imati na umu da su najveći utjecaji štetnih emisija spalionice u krugu od osam kilometara od planirane lokacije u zagrebačkom naselju Resnik, što uključuje i središte Zagreba. Zagrepčani također moraju zanti da je spalionica nepotrebna jer postoje jeftinije i bezopasne alternative, koje primjenjuje sve više svjetskih gradova. Grad Zagreb prvenstveno treba više reciklirati jer je udio recikliranja od 6,5 % manji od hrvatskog prosjeka (10 %) i višestruko manji od europskih gradova (Dresden 75 %, cijela Njemačka 60 %). Gradske vlasti bi novim Planom gospodarenja otpadom trebale omogućiti građanima da više recikliraju kroz sustav prikupljanja reciklirajućeg otpada i biološkog otpada od vrata do vrata te obračunavanjem naknade za odvoz komunalnog otpada prema količini otpada. Za samo zbrinjavanje nerecikliranog otpada postoji neškodljiva i jeftinija alternativa spalionicama i klasičnim odlagalištima otpada kakvo imamo na Jakuševcu, a zove se Postrojenje za mehaničko – biološku obradu otpada. Podsjećamo da se u Zagrebu počelo raditi na gradnji spalionice otpada krajem 1980-ih godina no taj je projekt bio napušten zbog otpora javnosti, argumenata struke i nedostatka sredstava. Javno poduzeće Spaljivaonica otpada u osnivanju preimenovano je u Zbrinjavanje gradskog otpada te se počelo raditi na sustavima recikliranja (kontejneri za staklo i papir, stare baterije i lijekove itd.), ali nažalost, u drugoj polovici 1990-ih, taj je razvoj zaustavljen. Trend u svijetu išao je suprotnim pravcem: postotak recikliranog otpada stalno raste, a ranije izgrađene spalionice ne rade punim kapacitetom. Sve organizacije koje potpisuju ovo priopćenje smatraju da danas ima još manje argumenata za gradnju spalionice nego prije dvadeset godina. Pozivamo građane Zagreba da se uključe u raspravu o Planu gospodarenja otpadom Grada Zagreba kako bi se kroz dijalog odabrao najpovoljniji scenarij za zbrinjavanje otpada, uzevši u obzir ekonomske, socijalne, zdravstvene i okolišne aspekte. Napominjemo kako će se odluke o gospodarenju otpadom itekako odraziti i na cijene naknade za odvoz komunalnog otpada koju plaćaju građani, a spalionica je po svim analizama ne samo najštetnije rješenje, već i najskuplje. SOS Općina Gradec Odbor za problematiku ekološkog postupanja i gospodarenja otpadom (PEPGO) Udruga povrćara Grada Zagreba UZOR – Udruga za zaštitu okoliša Resnik Zelena akcija Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke