Otpadom na eko-selo

Udruga Ekosense za promicanje kulture življenja u skladu s prirodom iz Gvozda uputila je žalbu Županijskom zavodu za prostorno uređenje i graditeljstvo Sisačko-moslavačke županije zbog neslužbenih informacija da se u sklopu Izmjena i dopuna plana prostornog uređenja Sisačko-moslavačke županije županijski centar za gospodarenje otpadom smješta u naselju Blatuša u Općini Gvozd. U žalbi, proslijeđenoj Marini Lovrić, županici Sisačko-moslavačke županije i Anti Rajiću, pročelniku županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode, EkoSense ističe: Sukladno neslužbenim informacijama o pozicioniranju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Sisačko-moslavačke županije na područje Općine Gvozd odnosno u naselju Blatuša, kao ekološka udruga i značajni investitor na području naselja Blatuša, ovim putem Vam dostavljamo svoju žalbu na Izmjene i dopune plana prostornog uređenja Sisačko-moslavačke županije - lociranje županijskog centra za gospodarenjem otpadom u Općini Gvozd, naselje Blatuša. Kao značajni investitor i kao promicatelj kulture življenja u skladu s prirodom te kao relevantni subjekt koji je započeo s revitalizacijom naselja Blatuša kroz obnovu zapuštenih imanja, obnovu zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, zapošljavanje tamošnjih mještana te investiranjem sredstava u visini preko 2,0 milijuna kuna kroz zapošljavanje, mehanizaciju, kuće, zemljište i drugo, smatramo da su u postupku definiranja i predlaganja lokacije centra za gospodarenjem otpadom učinjeni određeni propusti te da nije vođeno računa o relevantnim karakteristikama područja Općine Gvozd i naselja Blatuša i to kako slijedi: Smještaj odlagališta u Blatuši obezvrijedio bi obnovu zapuštenih (...) Smještaj odlagališta u Blatuši obezvrijedio bi obnovu zapuštenih imanja i poljoprivrednog zemljišta, zapošljavanje tamošnjih mještana, kao i ulaganja u visini preko 2 milijuna kuna. 1. Smatramo da u postupku predlaganja lokacije centra nije provedena formalna javna rasprava i da nisu konzultirani relevantni dionici (gospodarski subjekti, udruge, građani i dr.) na području Općine Gvozd, a posebice naselja Blatuša. Naime, smatramo da, u slučaju da je postupak konzultacija proveden, uvidjele bi se vrijednosti i karakteristike ovog područja važnije i vrednije od geoloških prednosti jedne lokacije deponija, uvidjela bi se veća šteta na postojećim resursima i budućim potencijalima, od potencijala i razvojnih mogućnosti koje nudi centar za otpad. 2. Smatramo da kao kupci i vlasnici građevinskog zemljišta u blizini potencijalne lokacije deponija te kao korisnici lokalne infrastrukture nismo adekvatno i pravovremeno obaviješteni o smještanju centra za otpad na navedenu lokaciju. Utjecaj lociranja deponija na aktivnosti EcoX d.o.o. i Udruge EkoSense je nemjerljiv s obzirom da je glavna posljedica lociranja deponija u Blatušu promjena načina korištenja cjelovite infrastrukture (kamionski prijevoz otpada) te promjena imidža mjesta od ekološke oaze u odlagalište otpada. Pravna nesigurnost i promjena razvojnih politika u odnosu na postojeće politike razvoja u ovom slučaju onemogućuju planiranu gospodarsko-socijalnu aktivnost koja je započeta kroz revitalizaciju i obnovu zapuštenih imanja, permakulturu, ekološku poljoprivredu, održivo upravljanje vodom i dr. 3. Također smatramo da je prilikom definiranja lokacije županijskog centra za gospodarenje otpadom nužno voditi računa o vrijednostima koje područje Općine Gvozd i naselje Blatuša ima kako slijedi: Otpadu nije mjesto u naselju nadomak eko-sela u izgradnji, ali i (...) Otpadu nije mjesto u naselju nadomak eko-sela u izgradnji, ali i botaničkog rezervata čon s raritetnim cretnim biljem i ljekovitim blatom, te lječilišta u Topuskom i baštine Petrove gore. a) Botanički rezervat čon Močvar kao izuzetno osjetljivo zaštićeno ekološko područje na 11 hektara, bogato raritetnim primjercima vegetacije, koje predstavlja južnu europsku granicu takvih staništa, koje za svoj opstanak i očuvanje, a s obzirom na karakteristike u vidu povezanosti s izuzetno dubokim podzemnim vodotokovima, reliktima ledenog doba, negativnih utjecaja depopulacije i šume, zahtijeva izuzetne ekološke uvjete. Republika Hrvatska se kao potpisnik Ramsarske konvencije iz 1971., uz ostale važeće zakonske odredbe (Zakona o zaštiti prirode, Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine i dr.) obvezala provoditi aktivnosti očuvanja močvarnih područja. Sukladno tome, svaka nasilna aktivnost i aktivnosti na povezanim područjima u okolici botaničkog rezervata koje ugrožavaju ta staništa su protivna konvenciji. b) Park šuma Petrova gora koja sa svojim prirodnim i kulturno povijesnim spomenicima predstavlja sve poznatiju turističku destinaciju (Pavlinski samostan, grob Petra Svačića, lovni turizam, biciklističke staze, planinarski putovi, patizanske bolnice i dr., spomenik na Petrovoj gori s potencijalom uređenja u muzej biološke raznolikosti s zvjezdarnicom i dr.) c) Lječilište Topusko koje svojom širokom ponudom u području zdravstvenog turizma nudi i dimenziju boravka u prirodi, rekreacije, planinarenja i dr. će također kroz intenziviranje korištenja infrastrukture kroz kamionski prijevoz, buku, plinove i dr. biti ograničeno. S obzirom da se smještanjem deponija ugrožava Botanički rezervat čon Močvar, također se javlja opasnost od uništavanja ljekovitog blata koje se koristi pri liječenju, a koje potječe iz Rezervata. Odlaganje otpada prouzročilo bi nemjerljivo veću štetu za blatuški (...) Odlaganje otpada prouzročilo bi nemjerljivo veću štetu za blatuški kraj i ljude, od razvojnih mogućnosti koje nudi odlagalište otpada. Navedenim područjem također će prolaziti tzv. zelena staza namijenjena biciklistima i rekreativcima kojom će se povezivati kontinentalna i primorska Hrvatska i Europa. U navedenom smislu potrebno je voditi računa i o intenziviranoj gospodarskoj aktivnosti na području turizma, ekološke proizvodnje, nasada voćaka, ugostiteljske djelatnosti, ugostiteljske djelatnosti na području zdrave prehrane, poljoprivrednih zadruga i dr. Uz sve navedeno također napominjemo da kao lokalni dionik molimo uvid u studije utjecaja na okoliš, te u cost-benefit analize kojima se predlaže lociranje deponija u Blatuši. S obzirom na sve navedeno i na zasigurno veće troškove od koristi lociranja deponija u Blatuši, a prema podršci i općem interesu javnosti, investitora, nacionalnih i internacionalnih organizacija, molimo da našu žalbu uvažite i u tom smislu razmotrite promjenu lokacije županijskog centra za gospodarenjem otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji. _(Kameleon)