Predstavnici Svjetske banke i Hrvatskih voda sastali su se u danas i jučer s predstavnicima gradova i općina te komunalnih poduzeća koji će se uključiti u Jadranski projekt, a raspravljalo se o načinima financiranja i pripremi projekata te su prezentirane dosad izvedene studije. Prema procjenama iz Svjetske banke i Hrvatskih voda, Jadranski projekt provodi se zacrtanom dinamikom, unatoč poteškoćama na pojedinim lokacijama. Samim time ostvareni su uvjeti za ulazak u drugu fazu projekta koja će trajati od 2008. do 2012. godine, stoji u priopćenju. Uz 11 gradova i općina koje već sudjeluju, tijekom druge faze projektu će se priključiti 30 novih - 15 gradova i općina na sjevernom Jadranu te 15 na južnom. Voditelj Jadranskog projekta od strane Svjetske banke Michael Webster ukazao je na neupitnu važnost čistog Jadrana za hrvatski turizam, zaštitu okoliša i veći životni standard građana. Rješavanje pitanja otpadnih voda je prioritet od sjevera Istre do Dubrovnika te se tom problemu treba pristupiti sustavno, a sve investicije u sklopu projekta moraju biti održive i usklađene sa propisima EU, istaknuo je Webster. Cjelokupni iznos druge faze Jadranskog projekta procjenjuje se na 120 milijuna eura, a pola iznosa osiguravaju Vlada RH, Hrvatske vode te jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća, dok drugih 50 posto osigurava Svjetska banka. Gradovi i općine koji namjeravaju pristupiti Jadranskom projektu u drugoj fazi su: Cres, Crikvenica, Krk, Labin, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Poreč, Rab, Rovinj, Vodnjan, Fažana, Malinska, Medulin, Omišalj te općina Vinodolska za sjeverni Jadran te Dubrovnik, Hvar, Korčula, Metković, Nin, Supetar, Vodice, Gradac, Murter, Mljet, Orebić, Pirovac, Primošten, Ston, Tisno, Vela Luka i Župa Dubrovačka za južni Jadran.
Otpadne vode u priobalju
Jadranski projekt, kapitalni projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području, provodi se zacrtanom dinamikom i ostvareni su uvjeti da se priključi 30 novih gradova