Osječka termoelektrana spremat će stakleničke plinove u podzemna skladišta

Mogućnost da se staklenički plinovi spremaju u podzemna, tzv. geološka skladišta, odnosno u nekadašnja prirodna spremišta nafte i plina, i Europska je unija priznala kao način na koji se njezine članice mogu boriti za smanjenje emisije stakleničkih plinova koji bi se do 2020. godine trebali smanjiti za najmanje 20 posto u odnosu prema stanju iz 1990. godine. Spremanje ugljičnog dioksida u spremišta u podzemlju, odnosno na najmanje tisuću metara dubine, tamo odakle se nekada crpila nafta ili plin, model je o kojem će morati početi razmišljati i Hrvatska, poručuje državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja, Nikola Ružinski.
Norveška je već pokrenula nekoliko eksperimentalnih projekata u sklopu kojih se pod visokim tlakom kroz cjevovode staklenički plinovi dovode do podzemnih geoloških skladišta. Velika Britanija krenula je u prvi pravi pilot-projekt, a geološka istraživanja potencijalnih geoloških spremišta provode se u velikom broju europskih zemlja. I Hrvatska će morati početi razmišljati o tome da na taj način zbrine stakleničke plinove, posebno pri gradnji novih termoelektrana, kaže Ružinski. On ističe da je pred Hrvatskom obveza smanjivanja stakleničkih plinova, a s druge je strane potreba da u sljedećih dvadesetak godina gotovo udvostruči svoju proizvodnju električne energije kako bi se omogućio gospodarski razvoj. Iako se već spominju i nuklearne elektrane, povećava se energetska učinkovitost te se sve više koriste obnovljivi izvori energije, voda, vjetar i biomasa, svijet se, napominje Ružinski, još ne može odreći energije koju dobiva iz fosilnih goriva, nafte, plina i ugljena. Po svemu sudeći, ni Hrvatska se ne može odreći proizvodnje u termoelektranama, jer su već ranije iz HEP-a stizale najave da će se graditi bar jedna nova termoelektrana na ugljen, odnosno da bi se mogli povećati kapaciteti postojećih termoelektrana, među ostalima i osječke. U tom slučaju povećava se emisija stakleničkih plinova, i to iznad dopuštenih kvota koje prema Kyotskom protokolu, a posebice budućim međunarodnim dogovorima, moramo bitno smanjiti. U Europi, ali i SAD-u i Kanadi sve se ozbiljnije nalazi rješenje u trajnom zbrinjavanju stakleničkih plinova u geološka skladišta.
Ako se planira koristiti energija dobivena iz fosilnih goriva, odnosno električna energija iz termoelektrana, mora se pronaći rješenje za zbrinjavanje plinova. I Hrvatska bi morala početi razmišljati gdje bi mogla imati takvo skladište, ali naravno prije svega moraju se provesti detaljna geološka istraživanja, ističe Ružinski. On zaključuje kako takav način zbrinjavanja stakleničkih plinova predstavlja rješenje koje pridonosi zaštiti okoliša, ali i omogućava nastavak proizvodnje električne energije iz nafte, ugljena ili plina.