Saborska zastupnica Mirela Holy i član Predsjedništva ORaH-a Gordan Cmrečki, dipl. ing. arh., jučer su u Hrvatskom saboru upozorili na probleme, pogodovanje, neefikasnost i korupciju u sustavu prostornog planiranja u Hrvatskoj te se kao na simptomatični slučaj lošeg stanja u ovom području osvrnuli na aktualni slučaj pulskog poluotoka Muzila.
Kako prenosi www.orah.hr, Holy i Cmrečki su istaknuli kako sustav prostornog planiranja u Hrvatskoj bremenit je cijelim nizom problema od nepotrebne kompliciranosti, pa čak i neprovedivosti zakona i podzakonkih propisa koji pogoduju činovničkoj korupciji odnosno diskrecijskom odlučivanju; nefunkcionalne javne uprave; sustavnog uništavanja multidisciplinarnosti urbanističke struke; nerazumijevanje građana da je prostorno planiranje temeljni instrument strateškog, dugoročnog razvoja nekog područja; dominacije lokacijskog urbanizma; uhodane prakse manipuliranja prostornim planovima - zemljišnog špekulanstva te nepostojanje instrumenata kontrole takvih praksi poput instrumenta položajne rente.
ORaH se stoga zalaže za jednostavnost, transparentnost, točnost i preciznost propisanih prostornih i graditeljskih procedura, s točno definiranim protokolima, rokovima i odgovornostima jer komplicirane procedure pogoduju korupciji i potiču diskrecijsko odlučivanje činovnika te za nužnost ugradnje mehanizma zaštite prostora od zemljišnog špekulantstva - uvođenjem instrumenta položajne rente.
"Paket prostorno-graditeljskih zakona koji je sredinom tjedna prošao drugo čitanje u Saboru ima za cilj pojednostavljenje i ubrzanje procedura što je pozitivno. Slabosti su u tome što se ovim paketom zakona mnogo toga dozvoljava, ali jako se malo toga strogo definira i propisuje u točno definiranim procedurama, rokovima, izvršiteljima i standardima što otvara veliki prostor za manipulacije i diskrecijsko odlučivanje koje je i dovelo do sadašnjeg lošeg stanja u prostoru", ističu iz novoosnovane stranke.
S obzirom na činjenicu da na Muzilu nisu provedena potrebna prethodna istraživanja, da nije provedena adekvatna javna rasprava te da nije proveden natječaj za konceptualno rješenje (studiju), iz ORaH-a izvode zaključak da se gradska vlast Pule financijski neodgovorno ponaša te se otvara sumnja u pogodovanje pojedinačnim interesima.
Zbog ovih prijepora ORaH predlaže da se o ovom paketu zakona provede treće čitanje kako se u budućnosti ne bi događali slučajevi poput aktualnog projekta prenamjene poluotoka Muzil koji Grad Pula planira pretvoriti u turistički resort s hotelima, golf terenom i dvije marine. No, uvjeti za prenamjenu Muzila nisu stvoreni jer potencijali poluotoka nisu istraženi, nisu utvrđene potrebe građana koje bi se mogle zadovoljiti korištenjem Muzila, javna rasprava ovih planova organizirana je formalno i nekvalitetno, ističu. Poluotok Muzil sa 160 hektara površine predstavlja jednu petinu gradskog područja Pule koje treba planirati postupno i s raznolikim sadržajem kako bi ga se čim bolje integriralo u gradsku cjelinu.
U priopćenju iz ORaH-a navode kako na poluotoku Muzilu nisu istražena moguća arheološka nalazišta, staništa biljaka i životinja, krajobrazna vrijednost, povijesna dimenzija građevina i infrastrukture te psihološki značaj ove lokacije za zajednicu zbog čega nisu stvoreni osnovni preduvjeti za kvalitetno razmatranje buduće namjeno ovog za grad Pulu iznimno strateškog prostornog potencijala. S obzirom na činjenicu da nisu provedena potrebna prethodna istraživanja, da nije provedena adekvatna javna rasprava te da nije proveden natječaj za konceptualno rješenje (studiju), iz ORaH-a izvode zaključak da se gradska vlast financijski neodgovorno ponaša te se otvara sumnja u pogodovanje pojedinačnim interesima.
"Pravilan postupak za planiranje buduće namjene ovog prostora mora početi s multidisplinarnim istražnim radovima, javnom raspravom u koju je uključena šira zajednica; izradom programa, otvorenim javnim natječajem za konceptualno rješenje, javnom raspravom i urbanističkim natječajem za rješenje kompleksa te arhitektonskim i investicijskim natječajima", zaključuju u ORaH-u.
