H-Alter
 Okrugli stol pod nazivom Za ovu Jugoslaviju održat će se 16.3. u 19 sati u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5).

Okrugli stol pod nazivom Za ovu Jugoslaviju održat će se 16.3. u 19 sati u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5).

Govore: Ivana Momčilović, Slobodan Karamanić, Miklavž Komelj i Mislav Žitko.

Moderira: Srećko Pulig 

Zajednička tema svih izlaganja je ponovno promišljanje Jugoslavije u okviru pomalo ironično nazvanih Jugoslavenskih studija (pri tome ironijski naglasak nije na Jugoslaviji, većna studijima).

Izborom suradnika na projektu, idejno bliskih, no ne i jednoumnih - a na ovoj tribini je zastupljen njihov reprezentativni uzorak - nastavljamo na sada već višegodišnje napore da u okviru tjednih novina Novosti i njihovog Priloga za teoriju prakse AKTIV, ponovo promišljamo naše antifašističke, marksističke i jugoslavenske stavove. I to kako one naslijeđene, tako i nove, nastale u otporu spram naraslih proturječja tzv. tranzicije u
rubni kapitalizam. Pri tome imamo na umu uvide koji su poopćivi i regionalno i univerzalno, jer nisu puko nacionalno-ekskluzivni, niti sastavljeni po mjeri revizionističkih, domobranskih i drugih prigodničarski iskrivljenih javnosti.

Okrugli stol zamišljen je kao serija izlaganja (njih 4), nakon kojih slijedi razgovor sudionika okruglog stola sa moderatorom.

Na kraju je moguć i kratak razgovor sa publikom. On je dio projekta The Meaning of Yugoslav Political Heritage (20 Years After), čiji nosilac je Srpsko narodno vijeće (SNV) iz
Zagreba, a ostvaren je uz potporu Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe sa središtem u Beogradu.

plakat_yu_za_web.jpg

MISLAV ŽITKO (Zagreb)
Posljednje desetljeće Jugoslavije: priprema terena za restauraciju kapitalizma

Nakon razdoblja izuzetnog ekonomskog uzleta, tijekom osamdesetih godina dolazi do ekonomske stagancije praćene različitim oblicima krize političkog sustava na republičkim, ali i na Saveznoj razini. Usredotočenjem na posljednje desetljeće jugoslavenske povijesti možemo vidjeti do koje je mjere pripremljen teren za uvođenje tržišnih institucija i vrijednosti nakon raspada Jugoslavije. Drugim riječima, potrebno je iznova kritički promotriti tezu o radikalnom političko-ekonomskom prekidu i 1989. godini kao simboličkom
pragu koji dijeli dva posve različita sustava.

Analiza će se temeljiti na polemičkim tekstovima Branka Horvata i nekim suvremenim prikazima jugoslavenskog potrošačkog društva.

IVANA MOMČILOVIĆ (Bruxelles)

Lažni (divlji ) zečevi ili lažni naučnici - o jednom tekstu, 60 godina kasnije

U knjizi Jugoslovenski komunizam, poslije raskida s Moskvom Louisa Dalmasa, trockiste i Sartrovog sekretara, Jean Paul Sartre potpisuje dugi predgovor pod nazivom Lažni (divlji) zečevi ili lažni naučnici u kome nečemu što naziva "staljinističkim objektivizmom" suprotstavlja subjektivnu odluku pobune, greške i rizika kao neodvojivih vektora izgradnje socijalizma. Jugoslavensku "polupobjedu" Sartre ocrtava kao važnu za Francusku u onom smislu u kome vraća snagu subjektivnom aktu u politici. "Postoji jedno pitanje, i ono je naše koliko i Jugoslavena: kada se cijeli svijet guši u apsolutnom objektivizmu i kada se subjektivno odjednom iznova pronalazi, kako promišljati povijest i političku akciju kako bi se spasili istovremeno i jedan i drugi, i revolucionarni pokret i subjektivnost."

Izlaganje će pokušati analizirati ovaj gotovo zaboravljeni tekst, u svijetlu prakse jednog komunističkog prevrata (Jugoslavija), ali i jednog buržuasko-paralmentarnog sistema (Francuska) koji je u različitim trenucima svog postojanja balansirao između subjektivnog i objektivnog principa u pokušajima prekida i razaranja dispozitiva dominacije.

SLOBODAN KARAMANIĆ (München)

Čega je Tito ime?

Današnji pokušaji psihologizacije Tita kao apsolutnog vladara i tehničara vlasti, koji se rastežu od fascinacije do demonizacije, ideološki su oblici legitimacije nasilnog razbijanja Jugoslavije. Nasuprot tim tendencijama koje služe zaboravu onoga što je jugoslavenski projekt značio u svojim subjektivnim i objektivnim dimenzijama, tekst će pokušati
Titovo ime vratiti u kontekst njegovog nastanka: u ilegalu i bespoštednu borbu protiv tiranije. Preduvjet preduvjeta pojave Tita, kao političara i vođe jednog pokreta, bilo je rađanje nove borbene subjektivnosti koja se opirala kako kapitalističkoj eksploataciji tako i njegovom fašističkom ekscesu. Ime Tita je zato nužno shvatiti kao jedno od imena za
kolektiv koji nastaje u otporu, kao anti-vlast, kao zasnivanje nove subjektivne pretpostavke van svih parametara postojećih državnih odnosa moći.

MIKLAVŽ KOMELJ (Ljubljana)

Uloga označitelja "totalitarizam" u raskrajanju Jugoslavije

Nastavit ću razvijati neke od teza koje sam već iznosio u okviru predavanja održanog 15. svibnja 2008. na Delavsko-punkerski univerzi (DPU) u AKC Metelkova u Ljubljani, u
okviru godišnjeg temata Totalitarizam. Razradit ću aluzije na tadašnji povijesni trenutak kao i na atmosferu koja je vladala, a i sada vlada. Neću govoriti samo o umjetnosti. Doživio sam ovu priliku i kao politički čin, kojim, između ostalog, pokušavam pružiti i nekoliko polazišta za razmišljanje o tome kako "antitotalitaristička" retorika prikriva činjenicu da je krvavo razbijanje SFRJ bilo u uzročno-posljedičnoj vezi s procesom restauracije kapitalizma.

Teme koje sam pokrenuo su previše ozbljne da bih se usudio "odraditi ih" služeći se apstraktnim tezama; razmišljanje je isječak iz nečega što je ustvari "work in progress".
Tome odgovara i sam stil izlaganja, koji ne skriva dinamiku - kao ni proturječja - misli u nastajanju, koje svom snagom pokušavaju probiti inertnost vladajućih mišljenja.

Više info ovdje.