Od sljedećeg tjedna akcija 'Ne Kaštijunu'

Mega plakati, 50.000 letaka, 1.000 plakata, radio i TV emisije te potpisivanje peticije na gradskoj tržnici sadržaj su akcije Ne Kaštijunu koju sljedećeg tjedna pokreće Istarski grozd - koordinacija za demokratizaciju Istre, rečeno je jučer na tiskovnoj konferenciji te nadstranačke udruge koja je s ciljem da se zaustavi realizacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom okupila 18 udruga, stranaka i nezavisnih listi. Predstavnici Grozda još su jednom danas, zbog netočnih informacija koje u javnost plasiraju Grad Pula, Ministarstvo zaštite okoliša i oni koje rade na projektu Kaštijun, upozorili javnost da se nametanjem županijskog odlagališta na toj lokaciji i neekološke tehnologije krše temeljna ljudska prava i načela demokracije, a informacijama se manipulira po potrebi. Plan gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji, koji je tek u nacrtu, a ne usvojen kako tvrdi Ministarstvo, te studije vezane za Kaštijun u suprotnosti su s državnom Strategijom gospodarenja otpadom. Jedan od značajnijih nedostataka je što nema hijerarhije obrade otpada, gdje je na prvom mjestu prevencija nastajanja otpada, potom analiza područja stvaranja otpada, zatim obrada otpada, a odlaganje je zadnji korak. U ovom projektu, isključivo zbog osobnih interesa, cilj je proizvodnja goriva iz otpada, namijenjenog cementarama, kaže Josip Rupnik iz Ekop Istre. Jusuf Šehanović iz županijskog HNS-a, ujedno i član HHO-a, predložio je, pak, da se kao dokaz neškodljivosti realizacija ovakvog i sličnih projekata uvjetuje istovremenom izgradnjom u neposrednom susjedstvu golf i polo igrališta te vila s bazenima za istarske i resorne državne visoke političke face. Vesna Jakovina Matošević iz HSLS-a podsjetila je da je studija utjecaja na okoliš bila vezana špagom u prizemlju pulske Komunalne palače, a za uvid i primjedbe trebalo je sjesti na stepenice. Ured glasnogovornice Ministarstva poručio je da nemamo pojma kad kažemo da će našoj djeci na Kaštijunu ostati milijun tona smeća. U studiji koju su oni pisali stoji da bi ukupna količina odloženog otpada u razdoblju od 25 godina iznosila 1.745.000 tona, skoro dva milijuna, naglasila je Jakovina Matošević. Na teško kršenje Arhuške konvencije koja uvjetuje uključenje javnosti u strateške projekte vezane uz zaštitu okoliša upozorio je Goran Buić, nositelj Nezavisne liste u Medulinu, dok je Igor Karasi iz udruge Šanpiero kazao da vlast ni u jednom trenutku nije uzela u obzir protivljenje svih građana Općine Medulin, iz čega proizlazi da je na djelu diktatura, a ne demokracija. U ovom se trenutku još ne zna koji i koliki interesi stoje iza Kaštijuna, ali je očito na djelu sprega državne, lokalne i regionalne vlasti, a razlog zbog kojeg je Kaštijun tako hitan je vrlo krupan, rekao je Luka Stančić iz HNS-a. Mještani Općine Medulin izjasnili su se protiv Kaštijuna. Ništa relevantno u studiji ne ide u prilog Kaštijuna, a mi gubimo zaleđe za budući razvoj, rekao je Ivica Rogulj, član Poglavarstva Općine Medulin s Nezavisne liste Emila Jukopile. Da problem Kaštijuna nije problem samo Medulina i Pule, već cijele Istre istakao je Bruno Poropat iz Odbora za referendum. Odluka o zbrinjavanju 150.000 t otpada godišnje, od kojeg je najveći dio ne iz Pule nego iz zapadne Istre mora biti zajednička. Stoga tražimo da Županija započne dijalog s građanima o tome kako i gdje zbrinuti otpad, rekao je Poropat, dok je Gordana Ferenčić, predsjednica Zelenih, navela da su Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska zbog protivljenja građana promijenile lokaciju odlagališta te je očito to moguće učiniti i ovdje.
^Barkun