Obvezne dvije godine srednje škole

Nakon što ovog ljeta završe osnovnu školu, svi učenici će najesen morati upisati srednju. Nalagat će im to Ustav čijom će skorom promjenom srednje školstvo u Hrvatskoj prvi put postati obvezno. Time Hrvatska više neće biti jedna od rijetkih zemalja s osmogodišnjom obvezom školovanja. Stručnjaci su izračunali da će za uvođenje obveznog srednjeg obrazovanja u prvoj godini trebati oko 100 milijuna kuna. Naime, djeca koja od rujna krenu u prvi razred srednjih škola imat će besplatne udžbenike i prijevoz, a roditelji će biti oslobođeni plaćanja učeničkih domova, čijih 3490 kreveta pokrivaju 95 posto potreba, tvrde u Ministarstvu znanosti. Prema riječima ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, Vlada je spremna za ustavne promjene koje, kaže, ne bi trebale smetati nikome. Osnovni argument prosvjetnih vlasti za uvođenje obvezne srednje škole jest porazna statistika o drop outu. Naime, srednju školu godišnje ne upiše oko 4000 djece, a oko 5000 je ne uspijeva završiti. U prosjeku srednju školu godišnje ne završi 9272 djece, izračunali su u Ministarstvu. S obzirom na daljnji pad nataliteta, očekuje se da bi u deset idućih godina zadržavanjem samo osnovne obvezne škole bez kvalifikacije ostalo više od 80.000 ljudi. »Već sada je, umjesto u srednjoj školi, na burzi 17.228 mladih od 16 do 19 godina. To je golema brojka ljudi čak i za Ameriku, kamoli Hrvatsku!«, rekao je Primorac, frapiran brojkom djece koja nikad ne završe srednju školu i ne dođu ni do najniže kvalifikacije. Prema modelu koji će Primorac i suradnici predložiti Vladi i sindikatima za mjesec dana, u Hrvatskoj će, slično kao u Mađarskoj, ojačati dvogodišnji programi u srednjim školama. Svaki će učenik, dakle, morati završiti barem dvogodišnju školu. Ti će programi biti namijenjeni učenicima s nižom motivacijom ili sposobnostima za gimnazije ili četverogodišnje i trogodišnje srednje strukovne škole. Ako učenik upiše gimnaziju i zaključi da je to pretežak program za njega, moći će se opet spustiti na 'nižu' obrazovnu razinu, odnosno do trogodišnje ili dvogodišnje strukovne škole koja mu omogućuje prvo zanimanje. Cilj nam je, objašnjava ministar znanosti, da svako dijete u Hrvatskoj dođe do prvog zanimanja. Istraživanja provedena kod nas pokazuju minimalan postotak onih koji neće moći ili htjeti u srednje škole. U srednjim školama, tvrdi državni tajnik Želimir Janjić, ima dovoljno mjesta za sve učenike. Prosjek Hrvatske je 25,6 učenika po razredu. »Ovim projektom u Hrvatskoj je definitivno obrazovanje u mobilizaciji. Hrvatska ima velikih potencijala i sada će to pokazati«, zaključio je Primorac, dodajući da rezultate obveznog srednjoškolskog obrazovanja očekuje za pet do šest godina, kada bi se i populacija stanovništva obuhvaćenih visokoškolskim sustavom obrazovanja povećala sa sadašnjih 3,5 posto na pet posto. Primorac očekuje da će promjene slijediti i sveučilišta te završenim srednjoškolcima ponuditi programe prilagođene potrebama tržišta.