Novi zakon o radu- udar na sindikate

Prema sadašnjoj praksi, u tvrtkama u kojima nema radničkih vijeća, sindikalni povjerenik preuzima ovlasti radničkog vijeća. Preuzimat će ih i dalje, ali poslove neće moći obavljati u radno vrijeme, niti će imati pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno. I dok poslodavac radničkom vijeću mora osigurati potreban prostor, osoblje i druge uvjete za rad, sindikatu koji preuzme ulogu radničkog vijeća to više neće osiguravati, odnosno sve preuzete poslove radničkog vijeća sindikat će raditi izvan radnog vremena i o vlastitom trošku. Osim toga, ukida se i pravo prema kojem sindikalni povjerenik u tvrtki u kojoj nije utemeljeno radničko vijeće može od nadležnog suda tražiti da se nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe proglase nevažećima. Manja zaštita povjerenika S obzirom na dosadašnje odredbe Zakona o radu, ove planirane novine čine se udarom na sindikate. No, činjenica je da će one, ako se usvoje, mnoge sindikate natjerati na veću aktivnost i borbu za osvajanje radničkih vijeća. Međutim, i izbori za radnička vijeća u budućnosti bi se mogli poprilično zakomplicirati jer se novim odredbama ZOR-a predlaže da raspuštanje tog tijela može zatražiti najmanje 25 posto radnika i u slučaju da se pri izboru članova radničkog vijeća nije vodilo računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih radnih jedinica i skupina radnika - po dobi, spolu, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade. Novim zakonskim odredbama planira se smanjiti i zaštita sindikalnih povjerenika. I dalje se povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka dužnosti bez suglasnosti sindikata neće moći otkazati ugovor o radu, ili ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike. Međutim, sindikalni povjerenik više neće imati zaštitu od raspoređivanja na drugo radno mjesto, što se u praksi znalo primjenjivati kao odmazda za sindikalni rad. Ubuduće, poslodavac više neće prekršajno odgovarati i ako ne obračuna, ustegne ili ne uplati sindikalnu članarinu. Po sadašnjem zakonu se to smatra težim prekršajem poslodavca koji se kažnjava novčanom kaznom od 31 do 60 tisuća kuna. Sindikatima, ako je suditi prema odredbama novog ZOR-a, više nema nikakvog smisla tražiti modele primjene doprinosa solidarnosti, koji bi plaćali nečlanovi sindikata. Naime, Vlada u svom zakonskom prijedlogu naglašava da se kolektivni ugovor primjenjuje na sve radnike zaposlene kod poslodavca koje kolektivni ugovor obvezuje. Javna objava kolektivnih ugovora Osim toga, ubuduće će mandat pregovaračkih odbora prestati sa završetkom pregovora za kolektivni ugovor. Poslodavac je, pak, nakon okončanja pregovora, dužan omogućiti potpisivanje usuglašenog teksta kolektivnog ugovora svim sindikatima koji djeluju na području za koje se kolektivni ugovor sklapa. Novost je i da se svi sklopljeni kolektivni ugovori moraju javno objaviti. Kada je, pak, riječ o proširenju granskih ugovora na cijelu djelatnost, novim se odredbama striktno propisuje kada resorni ministar može proširiti primjenu granskog ugovora. On će se proširiti na cijelu djelatnost ako poslodavci koji su sa sindikatima o njemu pregovarali zapošljavaju najmanje 30 posto radnika u odnosu na ukupan broj radnika u djelatnosti u kojoj se ugovor primjenjuje. Tekst ZOR-a tako će doživjeti puno veće izmjene od onih javnosti poznatih, poput ukidanja radne knjižice, minimalnog godišnjeg odmora od 24 dana umjesto sadašnjih 18, ukidanja zabrane rada žena noću u industriji, definicije noćnog rada i slično. Dozvoljen štrajk solidarnosti Vlada novim ZOR-om napokon regulira i pitanje štrajka solidarnosti, odnosno zakonski se dopušta takav štrajk. »Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk solidarnosti i provesti ga u potporu štrajku koji se provodi kod drugog poslodavca«, nova je zakonska odredba. Nedjelja nije više obvezni dan odmora Nedjelja više nije obvezni dan tjednog odmora i kao takva je izbačena iz zakonske formulacije. Ta se formulacija ublažava i kaže da pravo na tjedni odmor radnik u pravilu koristi nedjeljom. A ako je nužno da nedjeljom radi, tjedni odmor od neprekidna 24 sata (uz propisanih 12 sati dnevnog odmora) radnik koristi u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.