Novi zakon o obrazovanju tjera mlade u inozemstvo

Novi prijedlog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji će se uskoro naći u hitnoj proceduri u Hrvatskom saboru otežat će zapošljavanje i napredovanje za 2500 znanstvenih novaka. Prema zakonu, izbor u znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta vezat će se uz potrebe tržišta rada. Postoji li potreba za kadrom i ako ministar to odobri, ovlaštena znanstvena organizacija na temelju natječaja može promaknuti tek broj osoba kojima može jamčiti i mjesto i veća primanja. Izbor zvanja koji se veže isključivo za radna mjesta neće omogućiti napredak za znanstvene novake, a poznavatelji hrvatske znanstvene politike prognoziraju da ćemo se ponovno suočiti s odljevom mozgova. Preskakanje zvanja Analizirajući postupak izbora u znanstvena zvanja, koji je razdvojen od izbora na radno mjesto, uočeno je kako administrativno, organizacijski i financijski opterećuje kandidate, znanstvene organizacije i državnu administraciju te ne postoji ovako uređen postupak u drugim europskim zemljama. Njime se onemogućuje “preskakanje“ zvanja te se izbjegavaju teškoće i nelogičnosti koje se javljaju u praksi u slučajevima kada je znanstvenik ili nastavnik zaposlen na određenom radnom mjestu, prema postojećim zakonskim odredbama, izabran u zvanje koje je više od onoga koje se zahtijeva za njegovo radno mjesto, stoji u nacrtu prijedloga zakona. Mislim da ova promjena nije dobra jer neće mladima omogućiti napredak u karijeri zbog čega postoji opasnost da se oni ponovno okrenu inozemstvu, ističe Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Hrvatske. Uvjeti za izbor u zvanja ni ovim se zakonom nisu dobro razradili. Za napredak nije važan ni broj objavljenih radova, niti broj citata, kao ni broj projekata na kojima je osoba bila angažirana, već isključivo radno mjesto. Osim što se izbor na znanstvena radna mjesta i u znanstvena zvanja provodi u istome postupku, novina zakona je i da se dobna granica za rad povećava sa 65 na 70 godina. Opasna nemarnost Prema tom zakonu, privatne institucije koje se bave istraživačkom djelatnošću ne podliježu nikakvoj evaluaciji svog rada. Takva nemarnost nije se smjela dogoditi jer je to opasno. Ako se privatni institut bavi nekakvim istraživanjima u zdravstvene svrhe, a ne prolazi evaluciju ni kotrolu, tko zna kakve sve posljedice to može imati, smatra prof. dr. Mladen Žinić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.Nadalje, u sadašnjem sustavu stručnih studija nedostatak nastavnika izabranih u nastavna zvanja nadoknađuje se angažiranjem nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja što ne može biti dugoročna razvojna orijentacija stručnih studija. Novom odredbom koja se predlaže omogućit će se zapošljavanje stručnih novaka za rad na tehnologijskim i stručnim projektima kao potpora razvoju stručnih studija. Znanstveni, nastavni i stručni rad zaposlenika znanstvenih organizacija kod trećih osoba, uz suglasnost matične znanstvene organizacije, zakonom se ograničava na najviše trećinu radnog vremena. Sukladno načelu nediskriminacije po osnovi nacionalnosti, državljani zemalja članica Europske unije imaju pravo upisa u domaće visokoškolske ustanove pod istim uvjetima kao hrvatski državljani, bez diferencijacija u pogledu plaćanja školarine. Unošenjem nediskriminirajuće odredbe omogućit će se ravnopravno uključivanje djece građana Europske unije u sustav visokog obrazovanja od trenutka stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.Iako u Ministarstvu obrazovanja Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju doslovno drže u tajnosti, informacije o njemu dosad su dozirano curile. S obzirom na promjene Zakona o dobiti prema kojima gospodarstvenici ne mogu računati na porezne olakšice ako se bave istraživačkim radom, ministarstvo je prije kraja fiskalne godine ipak predstavilo pravilnik kojim se toj djelatnosti za određene iznose umanjuje porezna osnovica.