Priprema novih standarda u savjetovanju između države i civilnog društva predviđena je Operativnim planom provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, usvojenom na sjednici Vlade RH 1. veljače 2007. godine. U poglavlju 4. Strategije i Operativnog plana "Sudjelovanje građana u oblikovanju javne politike" predviđeno je usvajanje Kodeksa pozitivne prakse za savjetovanje i poticanje njegove provedbe. Prihvaćanje takvog Kodeksa najavljeno je još u Programu suradnje Vlade i nevladinog, neprofitnog sektora iz 2001. godine. Prva javna rasprava na kojoj su predstavljena ključna pitanja vezana uz ciljeve i sadržaj budućeg propisa koji će regulirati savjetovanje države i civilnog društva u postupku donošenja zakona i drugih akata održana je u ponedjeljak 12. studenog 2007., od 13:00 do 15:00 sati, u velikoj dvorani Novinarskog doma, Perkovčeva 2. Javna rasprava na temu uvođenja novih standarda za savjetovanje države i organizacija civilnog društva u postupku donošenja zakona i drugih općih propisa strukturirana je oko 11 pitanja (u nastavku) te ste pozvani u njoj sudjelovati dostavom svojih prijedloga, sugestija i mišljenja do 15. siječnja 2008. putem elektronske pošte (molimo da se vaši doprinosi što jasnije referiraju na jednu ili više od točaka). Na internetskoj stranici Ureda ćemo objaviti samo potpisane doprinose i priloge pojedinih udruga i ostalih zainteresiranih organizacija civilnog društva. 1.) PRAVNA PRIRODA AKTA KOJIM SE UREčUJE POSTUPAK SAVJETOVANJA Koji oblik pravnog propisa jamči kvalitetniju provedbu: zakon, podzakonski akt, kodeks? Zakon
- pravno obvezujući propis
- mogućnost prisilnog ostvarivanja prava na savjetovanje
- mogućnost propisivanja sankcija
- poticanje hiperprodukcije propisa
- nepotreban s obzirom da je mogućnost sudjelovanja prethodno regulirana Poslovnikom Vlade RH i Hrvatskog sabora
Podzakonski akt
- pravno obvezujući propis
- potpada pod hijerarhiju pravnih propisa RH
- istim oblikom je već regulirana mogućnost sudjelovanja organizacija civilnog društva u zakonodavnom procesu na razini Vlade RH te Hrvatskog sabora (moguće je samo izmijeniti Poslovnike Vlade i Sabora)
Kodeks
- povlači političku te stegovnu / disciplinsku odgovornost
- prikladan za razvijene demokracije koje posjeduju dobru praksu
- deklaratorni karakter
2.) SUDIONICI PROCESA SAVJETOVANJA
- država
- Vlada
- Hrvatski sabor
- državne upravne organizacije
- organizacije civilnog društva
- građani (fizičke osobe)
- trgovačka društva (logičnom se čini varijanta da isti samostalno zagovaraju sudjelovanje u procesu savjetovanja)
3.) AKTI OBUHVAĆENI PROCESOM SAVJETOVANJA
- akti koje predlažu državna tijela te OCD-i
- zakoni
- vrijednosni dokumenti - javne politike, nacionalne strategije, godišnja izvješća
- podzakonski akti - treba li ih uvrstiti, koje te u kojem opsegu (one koji reguliraju temeljna ljudska prava i slobode u opsegu da sudionici mogu davati komentare i mišljenja - nema obveze formiranja radnih skupina ili formiranja radne skupine postaje obvezno na zahtjev određenog broja sudionika – koji broj?)
- akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - treba li ih uvrstiti u postupak savjetovanja (eventualno one za koje je istaknuo kako imaju značajan utjecaj na standard i život stanovništva - prostorni planovi - obveza javnih rasprava i savjetovanja)
4.) OBUHVAĆA LI POSTUPAK LOKALNU I PODRUČNU (REGIONALNU) SAMOUPRAVU - Moguće je obuhvatiti dio odluka koje donose jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, što se posebice odnosi na prostorne planove te dokumente za koje praksa pokazuje kako imaju iznimno snažan utjecaj na kvalitetu života lokalnog stanovništva; u tom smislu je moguće propisati obvezu konzultacija izvršne vlasti s građanima i OCD-ima prilikom izrade takvih dokumenata, objavu nacrta dokumenata na internet skim stranicama županije, grada ili općine, ostaviti vrijeme za dostavu komentara i mišljenja te obvezno provesti kvalitetnu javnu raspravu 5.) POSTOJI LI OBVEZA SAVJETOVANJA ZA SVE AKTE ILI SAMO ZA POJEDINE - kod akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nužno je precizirati o kojim se aktima radi (samo pojedini akti) Zakoni (strategije, politike i sl.)
- moguće propisati obvezu konzultacija za sve zakonske akte, no ne u istom opsegu
- ukoliko se obveza odredi samo za određen dio akata, moguće su zlouporabe te neostvarivanje svrhe dokumenta koji regulira proces sudjelovanja
- moguće rješenje jest stupnjevanje procesa konzultacija (vidi pod 7), pri čemu zakoni koji reguliraju prava i obveze OCD-a te temeljna ljudska prava i slobode u užem smislu nužno moraju proći sve faze postupka, dok drugi prolaze samo određene faze
Podzakonski akti
- oni koji su doneseni temeljem zakona koji reguliraju prava i obveze OCD-a te temeljna ljudska prava i slobode ulaze u sustav savjetovanja
- moguće je uvesti obvezu formiranja radnih skupina na zahtjev određenog broja OCD-a
6.) U KOJIM SE STADIJIMA TE NA KOJOJ RAZINI VLASTI SUDIONICI MOGU UKLJUČITI U PROCES Vlada RH (izvršna vlast)
- uključivanje sudionika u postupku izrade nacrta određenog akta (predviđeno Poslovnikom) - modaliteti predviđeni pod točkom 7.)
- mogućnost davanja komentara i mišljenja na već izrađene nacrte
- mogućnost upućivanja amandmana između čitanja zakona
- mogućnost da OCD-i predlažu donošenje određenog propisa
Hrvatski sabor
- sudjelovanje u radu saborskih odbora u svojstvu vanjskih članova (izmjene Poslovnika Hrvatskog sabora) ili pozvanih gostiju (ovisno o dnevnom redu)
- upućivanje pisanih komentara, mišljenja te amandmana saborskim odborima i klubovima zastupnika
- praćenje plenarnih sjednica (galerija, tonski zapis, streaming)
Jedinice lokalne i područne samouprave - sličan mehanizam kao i na državnoj razini 7.) MODALITETI SURADNJE Vlada RH
- pravovremeno objavljivanje godišnjeg plana izrade nacrta zakona za godinu koja slijedi s naznakama rokova (trenutno postoji plan usklađivanja s pravnom stečevinom EU) - internet stranice Vlade RH
- mogućnost da OCD dostave komentare na godišnji plan te unesu izmjene
- obveza formiranja radnih skupina na razini Vlade, ministarstava te državnih upravnih organizacija za zakone i druge akte koji reguliraju prava i obveze OCD-a te temeljna ljudska prava i slobode (uključivanje sudionika prema statutarnim ciljevima i djelatnostima)
- objavljivanje nacrta zakona i drugih akata na Internet stranicama Vlade RH te ostavljanje roka za dostavu komentara (zahtjeva pravovremeno objavljivanje podataka na Internet stranicama Vlade RH)
- otvaranje javnih rasprava u slučaju sukoba mišljenja unutar radnih skupina te u slučaju dostave komentara suprotnih stavu Vlade
- mogućnost formiranja upisnika / registra pri Vladi koji sadrži podatke o udrugama i njihovim interesnim sferama (zahtjeva više sredstava te dodatnu birokratizaciju)
- mogućnost dostave nacrta zakona i drugih akata te poziv za dostavu komentara umjesto objave na internet stranicama (zahtjeva više sredstava te dodatnu birokratizaciju)
- uspostavljanje suradnje s medijima glede pozivanja na sudjelovanje (teže ostvarivo na nacionalnoj, ali moguće na lokalnoj razini putem lokalnih medija)
- pozivanje OCD-a na upućivanje amandmana na zakone između čitanja
Hrvatski sabor
- izmjene Poslovnika Hrvatskog sabora u smislu preciziranja načina izbora vanjskih članova saborskih odbora te pozivanje OCD-a u svojstvu vanjskih članova (mogućnost sudjelovanja većeg broja OCD-a prema njihovim statutarnim opredjeljenjima)
- pozivanje OCD-a na davanje komentara od strane odbora
- dostava zapisnika i materijala za sjednice odbora
- jednostavniji pristup ftonskim zapisima s rasprava o pojedinim zakonima
- preciziranje odredbi o tematskim raspravama odbora
8.) PREDVIčENI ROKOVI
- rokovi za objavu godišnjeg plana izrade nacrta zakona te donošenja zakona - najkasnije 6. mjesec kalendarske godine prije one za koju se godišnji plan izrađuje (eventualne obavijesti o planovima i nastojanjima mogu se objaviti i ranije)
- rokovi za komentiranje godišnjeg plana od strane OCD-a – 3 tjedna
- rok za usvajanje godišnjeg plana od strane Vlade RH te Hrvatskog sabora - tijekom jesenskog zasjedanja Sabora
- rok za formiranje radne skupine za zakone za koje je to predviđeno - 4 tjedna prije formalnog početka rada radne skupine naznačenog u godišnjem planu
- maksimalno trajanje rada radne skupine - 6 mjeseci
- rok za davanje komentara na nacrte zakona i drugih akata objavljenih na internetskim stranicama Vlade RH - 4 tjedna od dana objave
- rok za upućivanje amandmana između čitanja - 4 tjedna od poziva Vlade RH
9.) MEHANIZMI VREDNOVANJA PRISTIGLIH KOMENTARA I PRIJEDLOGA (STUPANJ OBVEZATNOSTI)
- obvezatno usvajanje komentara i mišljenja u kojima se dokaže usklađenost s pravnom stečevinom Europske Unije te međunarodnim dokumentima koji reguliraju temeljna ljudska prava i slobode
- obvezatno usvajanje komentara o kojim se na službeno organiziranoj javnoj raspravi usuglasila većina stručnjaka, što uključuje i OCD-e
10.) IZUZIMANJE IZ SAVJETOVANJA
- jedini izuzeci koji bi se mogli propisati odnose se na donošenje zakona po hitnom postupku te prilikom izvanrednih okolnosti; no, zbog činjenice kako se u RH iznimno velik broj zakonskih propisa donosi po hitnom postupku, ne preporuča se propisivanje predmetne iznimke
- eventualna iznimka može se propisati u slučaju ratnog stanja te druge neposredne opasnosti po RH, pri čemu postoje Ustavne odredbe koje reguliraju rad državnih tijela – ovaj bi se propis s njima usuglasio
11.) ODGOVORNOST SUDIONIKA PROCESA (SANKCIJE)
- nužno je propisati sankcije koji nisu isključivo političkog karaktera u slučajevima kada se odgovorne osobe u Vladi RH te Hrvatskom saboru ne pridržavaju odredbi predmetnog akta (npr. u slučaju nepravovremenog objavljivanja godišnjeg plana, propisuje li se prekršajna kazna za pravnu osobu te odgovornu fizičku osobu u određenim iznosima)
- akti koji ne prođu nužnu proceduru prilikom izrade i donošenja pravno su nevaljani te ne proizvode pravne učinke (eventualna mogućnost poništavanja akta od strane Ustavnog suda ex officio ili na prijedlog).
Dodatne informacije možete pronaći u Brošuri o savjetovanju države i civilnog društva, čiji su autori Dr. Dragan Golubović, Europski centar za neprofitno pravo i Ariana Vela, dipl.iur., GONG. Ovdje možete preuzeti Brošuru o savjetovanju države i civilnog društva