'Novi energetski pravci u jugoistočnoj Europi i zaštita ljudskih prava'

Među njima su predstavnici privatnog sektora (INA,JANAF i dr.), državnih tijela, akademske zajednice te nevladinih udruga iz 15-ak zemalja. O razlozima održavanja toga skupa govorili su ravnatelj Centra za ljudska prava Tin Gazivoda, predsjednik Savjeta udruge Eko Kvarnera Vjeran Piršić i voditelj Ureda Fondacije Heinrich Boell u Zagrebu Vedran Horvat, priopćili su organizatori. Konferencija je priređena jer je potrebno otvoriti prostor za dijalog između svih uključenih sektora o sadašnjim i budućim energetskim projektima u Hrvatskoj i susjednim zemljama, naglasili su organizatori. Posebno su istaknuli da prije izvedbe tih projekata treba aktivno uključiti organizacije civilnog društva i građanske udruge. Riječ je o naftovodima PEOP, AMBO i Bourghas-Alexandropolus te novim plinovodima i plinskim terminalima koji bi se trebali izgraditi u idućih nekoliko godina u Hrvatskoj i regiji te osigurati održiv prijenos energije do zemalja članica EU-a. Pitanje energetske sigurnosti, rečeno je, ne smije štetiti ljudskim pravima i pogotovo pravimaa na zdrav okoliš. Organizatori ističu da takvi projekti i njihov sveukupan učinak nerijetko izravno utječu i na život lokalnih zajednica i na mnoga ljudska prava koja mogu biti ugrožena njihovom izvedbom ako se ne poštuju najviši ekološki standardi. Sudionici žele upozoriti da treba poboljšati dijalog između različitih sektora kad se odlučuje o zaštiti okoliša i energetskoj sigurnosti, ojačati mehanizme zaštite ljudskih prava i primijeniti prihvatljiva ekološka i održiva rješenja budu li prihvaćeni veliki energetski projekti u regiji. Kako pitanje energetske strategije i klimatskih promjena ne poznaje državne granice, konferencija će nastojati ojačati mehanizme međugranične suradnje koje su organizatori pokrenuli u rujnu 2007. u Sisku osnutkom Mreže za monitoring energetskih pravaca u jugoistočnoj Europi (SEEPN), stoji u priopćenju organizatora konferencije.