Norveška obavlja desekularizaciju države

Sporazum, zbog kojeg će trebati donijeti ustavni amandman, ne znači zamrzavanje odnosa između crkve i države, ali određuje da luteranska vjera više neće biti službena državna religija. Također, crkvi daje veću autonomiju i utvrđuje prava drugih konfesija. Više od 80 posto od 4.7 milijuna Norvežana su luterani, no imigranti su doveli do vjerskog pluralizma, pa je prošle godine više od 400.000 ili devet posto stanovništva pripadalo drugim religijama ili skupinama koje zagovaraju nereligiozne stilove života. Premijer Jens Stoltenberg nazvao je sporazum 'povijesnim', a ministar kulture i crkvenih poslova Trond Giske ocijenio ga je važnim korakom za zaštitu prava pojedinca i manjina. Ustavna odredba da je Evangelička luteranska vjera državna religija  zamijenit će se člankom koji kaže da su temelji kršćanske i ljudske vrijednosti i da će ustav osigurati demokraciju, vladavinu zakona i ljudskih prava.
Prema ustavu kralj će i dalje morati biti luteran, no više neće biti izričitog zahtjeva da mora štititi i braniti vjeru. Također će se izbrisati odredba prema kojoj roditelji moraju djecu odgajati u duhu luteranske religije. Državno financiranje Luteranske crkve će se nastaviti, ali će ustavom biti zajamčeno financiranje u istim iznosima i svih drugih vjera te ateističkih ili agnostičkih zajednica. Promijenit će se i odredba prema kojoj vlada ima pravo imenovati biskupe i ta će se ovlast vratiti crkvi. Glasnogovornik Norveške humanističke asocijacije, udruge koja okuplja 80.000 članova ateističkih ili agnostičkih uvjerenja, pozdravio je sporazum ocijenivši da će on ojačati ljudska prava, demokraciju i vladavinu zakona u norveškom ustavu.