Njemačkoj zaštita klime prioritet, Britanija daleko od planiranog

Njemačka vlada jučer je na sastanku u brandenburškom dvorcu Meseberg usvojila svoj radni program za razdoblje do izbora 2009. godine. Jedna od središnjih točaka je zaštita klime. Četrdeset posto manje štetnih ispušnih plinova do 2020. godine - tako glasi ambiciozni cilj njemačke vlade. Nakon što je prošla vlada započela program poticanja ekološki prihvatljivih izvora energije, ovaj kabinet prije svega želi uštedu energije. Savezni ministar zaštite okoliša Sigmar Gabriel ocjenjuje da je ovaj program golem napredak: Prije smo uštedjeli oko dva milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje, a sada se krećemo prema brojci od 200 milijuna tona. Ozbiljan otpor novom programu pružao je u vladi jedino ministar gospodarstva Michael Glos, koji smatra da će zbog toga poduzetnici biti izloženi prevelikim opterećenjima. Glos je procijenio da će provedba tog programa stajati 70 milijardi eura, što Gabriel pak smatra pretjeranim. On je u tom sporu ionako imao jako zaleđe. Sama kancelarka Angela Merkel želi smanjenje količine štetnih ispušnih plinova, i to je jedan od glavnih ciljeva njezina predsjedanja skupinom G-8, na čijem čelu ostaje još do kraja godine: Mi ćemo se kao predsjedajuća zemlja u G8 založiti za to da vodeću ulogu nema samo Europa, nego i da SAD i zemlje u razvoju nešto poduzmu jer Europa ne može sama spriječiti klimatske promjene. Kritički tonovi već stižu od organizacija za zaštitu okoliša. Tako je Greenpeace dao izraditi studiju koja pokazuje da bi provedba vladina programa u najboljem slučaju mogla ostvariti dvije trećine planiranog smanjenja zagađenja. No ministar Gabriel je optimističan. U jesen će o vladinu programu glasovati Bundestag, a on će zatim u prosincu na UN-ovu sastanku na vrhu na Baliju pokušati uvjeriti sumnjičave države poput SAD-a, Kine i Indije da ubuduće više čine za očuvanje klime. Britanski stručnjaci objavili su pak jučer da Velika Britanija neće uspjeti smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto do 2010. niti u očekivanom opsegu povećati dobivanje energije iz obnovljivih izvora.Vodeći britanski think tank Cambridge Econometrics upozorio je u novom izvješću da sadašnje vladine politike i europska shema trgovanja emisijama stakleničkih plinova nisu dovoljne da bi se zaustavilo globalno zagrijavanje. Ove prognoze spuštaju na zemlju retoriku o klimatskim promjenama koja je postala standardna vladina praksa, rekao je Paul Ekins, viši konzultant Cambridge Econometricsa i jedan od urednika izvješća Energija i okoliš u Velikoj Britaniji. "Naše prognoze pokazuju da vlada neće uspjeti ostvariti ne samo 20-postotno smanjenje emisija CO2 do 2010., nego i cilj da se do 2010. 10 posto britanske struje osigurava iz obnovljivih izvora, a do 2015. 15 posto. Umjesto toga iz obnovljive energije dobivat će se samo pet posto struje do 2010., odnosno 12,5 posto do 2015., kaže se u izvješću. Prema izvješću, britanske emisije CO2 do 2010. past će za samo 12,8 posto u odnosu na 1990., a i to je mnogo brže nego je praksa do sada pokazala. Očekujemo da će do 2020. emisije CO2 biti oko 15 posto manje, što znači da će cilj od 20 postotnog smanjenja sa sadašnjim politikama biti teško postići čak i deset godina nakon planiranog roka, rekao je Ekins. Velika Britanija trebala bi u roku od tri mjeseca predstaviti zakon o smanjenju emisija CO2 za najmanje 60 posto do 2050., odnosno 30 posto do 2025. Zakon će se u parlamentu naći u studenome, a na snagu bi trebao stupiti do svibnja. Znanstvenici očekuju da će prosječne temperature na Zemlji ovoga stoljeća zbog emisija stakleničkih plinova porasti između 1,8 i 4 stupnjeva Celzijusa, što će izazvati poplave, glad i ugroziti milijune ljudskih života. Trgovina kvotama stakleničkih plinova ugrožena zbog požara Šumski požari kakvi su ove godine poharali južnu Europu uzrokovat će urušavanje režima trgovine kvotama za emisiju stakleničkih plinova u EU budu li prihvaćeni prijedlozi da se u taj režim uključe i šumske površine, prenosi The Financial Times upozorenja trgovaca kvotama i ekoloških aktivista. Potaknuti lobističkom kampanjom zemalja s velikim šumskim površinama čelnici EU pristali su preispitati mogućnost uključivanja šuma u režim trgovine kvotama. Predloženo je, naime, da se šume i ostale površine uvrste u kategoriju izvora ugljika, čime bi se vlasnicima zemljišta omogućilo da prodaju dozvole tvornicama koje proizvode ugljični dioksid. Akteri na tržištu kvota za emisiju CO2 strahuju da bi požari i suše mogli potaknuti oslobađanje velike količine ugljika pohranjenog u drveću i time uzrokovati velik skok cijena kvota i ozbiljno narušiti režim trgovine.