Prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku, više od 700.000 građana službeno je siromašno, a svaka treća obitelj u Hrvatskoj jedva preživljava

Najveće pogoršanje je u sjevernoj Hrvatskoj i to 49 posto. U Slavoniji - samo jedan posto manje. Najmanje je pogoršanje u Zagrebu i Dalmaciji. Zbog takva stanja, Hrvatima se smanjio i optimizam. A ni povećanje socijalne osnovice, najavljeno za studeni, ne obećava puno. Osnovica socijalne pomoći od 400 kuna nije se mijenjala od 2001.godine. Razlike između bogatih i siromašnih regija, gradova i građana i dalje se povećavaju. U posljednjih godinu dana, kaže Centar za istraživanje tržišta, 44 posto kućanstava lošijeg je financijskog stanja nego prije pola godine. Najveće pogoršanje je u sjevernoj Hrvatskoj. Točnije, 49 posto. U Slavoniji - samo jedan posto manje. Najmanje je pogoršanje u Zagrebu i Dalmaciji. Zbog takva stanja, Hrvatima se smanjio i optimizam. A ni povećanje socijalne osnovice, najavljeno za studeni, ne obećava puno. Prema riječima Zdenka Bebića, znanstvenog suradnika Ekonomskog instituta u Zagrebu, povećanje sa 400 na 500 kuna neće biti dovoljno, posebice u situaciji snažnog rasta cijena. O siromaštvu, inflaciji, standardu i stanju u ekonomiji za Dnevnik je govorio predsjednik HGK Nadan Vidošević. Naglasio je kako Hrvatska više od 30 godina nije imala veliku investiciju. Nužnim smatra gospodarski zaokret - konkurentnost u svim segmentima i konačno odustajanje od koncepta rasprodaje za pokrivanje gubitaka.