Neulaganje u brdsko-planinski turizam

Hrvatska ima dobar temelj za razvitak planinskog turizma. Nešto je prošlih godina već i napravljeno, no da bi ta ponuda dobila respektabilan udjel u ukupnom poslu potrebna su velika ulaganja prije svega po principu javno-privatnog partnerstva. Da se može, vidimo na primjeru Kupresa, gdje su 2001. godine lokalni privatni poduzetnici kupili i obnovili devastirani SRC Čajuša. Godinu poslije, otvaraju obnovljeni hotel sa 260 kreveta, čime je postavljen temelj brzom razvitku. Do danas, kupci iz Hrvatske i zapadne Hercegovine pokupovali su raspoložive nekretnine na Kupresu, a povrh toga isparcelirano je i dobrim dijelom prodano 800 obližnjih parcela. Prije četiri godine, cijena četvornog metra stambene površine bila je 150, a sad je 500 eura. Hrvatska je za to vrijeme dobila sljemensku stazu toliko skupu da se s tim novcem mogla preurediti Bjelolasica zajedno s gradnjom hotela. Moglo se napraviti nekoliko »kupresa«. Dosadašnje četiri studije razvitka zimskog i planinskog turizma u Hrvatskoj (peta je u izradi) pokazale su da na 25 lokacija postoje izvrsne prirodne, prostorne i klimatske pretpostavke da planinski centri dobro rade cijele godine. Udjel brdsko-planinskog turizma danas je manji od jedan posto: zimi se ostvaruje šest posto od ukupnih turističkih noćenja. Međutim, austrijske planine imaju jednaku godišnju raspodjelu - 50 posto prometa ostvaruju ljeti, a ostatak zimi. Francuske Savojske alpe 60 posto prometa ostvare zimi, a 40 posto ljeti; talijanski južni Tirol pak 61 posto prometa ostvaruje ljeti. Planine mogu biti dobar izvor prihoda, ali se najprije u njih mora uložiti. Spomenute Europske alpske države na svojim su planinama izgradile aqua parkove, izvrsne wellness centre, golf igrališta, nude surfanje po obližnjim jezerima, a prvorazredne hotele da se i ne spominje. Skijaške staze samo su dio ponude, možda i manji. To je odgovor na tvrdnje skeptika o tome da »oni imaju Alpe, a mi brdašca«. Rijetke se zemlje, kao Hrvatske, mogu pohvaliti s četiri nacionalna parka i šest parkova prirode u planinskim područjima. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka ovih je dana predstavilo studiju »Mogućnosti razvitka brdsko-planinskog turizma« u kojoj se navodi da u Hrvatskoj postoji veliko zanimanje lokalne samouprave za razvitak tog turizma. Budući da je većina pogodnih lokacija u nerazvijenim područjima, potreban je novac privatnika. »Osim aktivnog sudjelovanja države, neophodno je uspostaviti modele javno-privatnog partnerstva kojim će se utvrditi prostorno-planski parametri razvitka i izgraditi infrastrukturni objekti, a daljnji razvitak prepustiti privatnom poduzetništvu«, piše u tom dokumentu. Lokalna vlast na Kupresu hvali se time da ulagači iz Hrvatske iskazuju veliko zanimanje da na tom području grade hotele, žičare i skijaške staze. Ako iskazuju zanimanje za ulaganja u tuđoj državi, valjda im ni vlastita ne bi bila mrska samo da netko postavi zdrave temelje. Tim više, jer svjetska iskustva pokazuju da su nacionalni parkovi i parkovi prirode jedna od presudnih odrednica za - jedini isplativ - cjelogodišnji turizam.