Unatoč protivljenju ekologa tankeri iz cijelog svijeta napunjeni ukapljenim naftnim plinom i drugim kemikalijama pristajat će u pločansku luku, prekrcavati plin u vagone i autocisterne te dalje transportirati prema BiH.

Dok se domaći energetski stručnjaci i aktualna državna vlast slažu da se terminal za ukapljeni naftni plin treba graditi u Omišlju, pod krinkom strateških državnih interesa odmiču pripreme za izgradnju takvog terminala na ušću Neretve. U ovom slučaju se spominju INA i JANAF te nezaobilazan ruski naftni div Lukoil, koji je već vlasnik rafinerije u Bosanskom brodu i za kojega se špekulira da na velika vrata ulazi u Luku Ploče. Unatoč protivljenju ekologa, koji su bezuspješno tražili referendum građana o ovom problemu, čini se da prodor krupnog kapitala ipak ništa ne može zaustaviti. Tako će, prema projektnoj dokumentaciji, tankeri iz cijelog svijeta napunjeni ukapljenim naftnim plinom i drugim kemikalijama pristajati u pločansku luku, prekrcavati plin u vagone i autocisterne te dalje transportirati prema BiH. Ekolozi upozoravaju da je Neretva potpuno nezaštićena u slučaju akcidenta, budući da na području južne Dalmacije nema obučenih i opremljenih interventnih postrojbi, koje bi djelovale u slučaju zapaljenja i sudara tankera na moru. Kako bi se zaštitila dolina Neretve, koja se nalazi na popisu Ramsarske konvencije, u problem gradnje terminala u Pločama uključio se i Tonči Tadić, koji je dao punu potporu ekološkim i nevladinim udrugama. Istaknuo je da se gradnja ovog terminala ne može opravdavati potrebom držanja robnih rezervi niti direktivama EU-a. Ekološka udruga Lijepa naša upozorava da se terminal planira graditi na više od petnaest hektara močvarnog prostora u seizmički aktivnom području, zbog čega je dugoročno ugrožena čitava dolina Neretve. Svako, pa i najmanje podrhtavanje tla tako bi moglo izazvati ekološku katastrofu nesagledivih razmjera s obzirom da se radi o uskladištenom naftnom plinu te različitim kemikalijama među kojima dominiraju kiseline i lužine. Kombinirani terminal za ukapljeni naftni plin u Pločama nije hrvatski strateški interes, jer je država izabrala lokacije na sjevernom Jadranu. Jednostavno je van pameti razmišljati o gradnji terminala u močvari, neposredno uz planirani Park prirode, gdje su, prema nepobitnim seizmičkim istraživanjima, potresi vrlo česti, naglašava pločanska ekologinja Ana Musa. Premda je studija utjecaja na okoliš izrađena na tristotinjak stranica, najvažniji detalji o dugoročnom utjecaju terminala na okoliš te život i zdravlje ljudi su izostavljeni.