Neosporna vrijednost Jadrana

Skupina hrvatskih znanstvenika u suradnji s norveškim Institutom Fridtjof Nansen iz Osla izradila je, na poziv hrvatskog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, platformu koja bi hrvatskoj delegaciji trebala pomoći u regionalnim razgovorima o proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem (Particular sensitive sea area - PSSA). Znanstvenici su utvrdili da prirodne, ali i prometne karakteristike Jadrana onemogućuju dijeljenje Jadrana u više dijelova, pa predlažu proglašenje cijelog Jadrana PSSA područjem. Jadran, kažu na osnovi istraživanja, zadovoljava sve kriterije za proglašenje nekog mora PSSA područjem. Istaknula je to Maja Markovčić-Kostelac o Jadranskome moru kao posebno osjetljivom morskom području na nedavno održanom znanstvenom skupu »Pomorsko pravo i pravo mora - interesi Hrvatske«, koju su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Jadranski zavod. Markovčić-Kostelac tom je prigodom istaknula da Hrvatska bez regionalne suradnje ne može ishoditi proglašenje Jadrana posebno osjetljvim područjem. PSSA područje je institut koji je razvila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) kako bi se osigurala zaštita nekih mora za koje je ocijenjeno da zbog svojih karakteristika i ugroženosti zaslužuju posebnu zaštitu. Prema definiciji u smjernicama IMO-a, PSSA je područje koje zahtijeva posebnu zaštitu aktivnostima IMO-a zbog značenja svojih ekoloških, društveno-ekonomskih ili znanstvenih atributa, koji mogu biti ugroženi međunarodnim plovilima. Ti atributi podrazumijevaju jedinstvenost i rijetkost, odnosno značenje tog područja za neke vrste. Društveno-ekonomske karakteristike podrazumijevaju značenje samog područja za stanovništvo, ribarstvo, turizam, a znanstvene karakteristike daju važnost tom području za razvitak znanosti i obrazovanja. Svaka zemlja koja želi proglasiti PSSA mora dokazati sve od tih karakteristika. Marković-Kostelac smatra da su do početka ovog stoljeća samo dva morska područja proglašena posebno osjetljivima. To su veliki koraljni grebeni u Australiji i Savana otočje na Kubi. Nakon 2000. godine još je osam morskih područja dobilo taj status. U raspravama o proglašenju nekog mora PSSA područjem sve se češće spominje devalvacija tog instituta, tvrdi Marković-Kostelac, a uz to isticala se i potreba detaljnije analize svakog pojedinog prijedloga za proglašenje nekog mora PSSA područjem. Balastne vode Rasprava o proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem akutalizirala se istodobno s projektima izvoza nafte preko jadranskih luka (Družba Adria), naglašava Marković-Kostelac, dodavši da je zaključak, a ujedno i prijedlog znanstvenika, da se sa susjednim zemljama pokuša dogovoriti sustav usmjerene odijeljene plovidbe u središnjem dijelu Jadrana te kao dodatna zaštita upravljanje balastnim vodama. Ta mjera nije predviđena ni u jednom proglašenom PSSA morskom području. Mjera bi sadržala obavezno javljanje za brodove, sustav koji bi povezivao sve jadranske države o stanju mora u njihovim lukama te zabranu izmjene balastnih voda u Jadranu.