Žalbeno vijeće Haškog suda danas je pravomoćno oslobodilo ratnog zapovjednika Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića krivice za zločine nad Srbima u tom gradu. Haški sud time je promijenio svoju prvostupanjsku odluku kojom je Orić bio proglašen krivim i osuđen na dvije godine zatvora.

Usvojivši djelomično Orićevu žalbu i odbacivši žalbu Tužilaštva, vijeće je zaključilo da su sudci na prvostupanjskoj presudi pogriješili kada su Orića proglasili krivim, a prethodno nisu utvrdili ko je točno počinio zločine, da li su počinitelji bili potčinjeni Oriću i da li je on znao za zločine. Tijekom izricanja presude sudace Wolfgang Schomburg rekao je da je utvrđeno da su teški zločini nad Srbima u Srebrenici nesumnjivo počinjeni, ali da nije bilo dokaza na osnovu kojih bi se Orić mogao osuditi. Prvostupanjsko vijeće Haškog suda 30. lipnja 2006. godine osudilo je Nasera Orića na dvije godine zatvora zbog toga što nije spriječio zločine nad srpskim zatvorenicima 1992. i 1993. godine na području Srebrenice. Žalbe na ovu presudu uložile su i obrana i optužba. Orić je pušten na slobodu, jer je prethodno u pritvoru haškog suda proveo tri godine i dva mjeseca, što mu je uračunato u kaznu. Predstavnici Republike Srpske tada su ocijenili da je presuda Haškog suda sramotna te da je tribunal u Haagu antisrpski sud. U Sarajevu je, međutim, Orić dočekan kao heroj, uz konstataciju bošnjačkih predstavnika i srebreničkih udruženja da je trebao biti oslobođen po svim točkama optužnice. U BiH podijeljena očekivanja uoči pravosnažne presude I očekivanja pred današnje izricanje konačne presude su podijeljena. Predsjednica bh. udruženja Žene žrtve rata, Bakira Hasečić kaže da Haški sud u postupku protiv Nasera Orića želi izjednačiti ubojice i žrtve. Mislim da bi sud trebao kleknuti na noge, tražiti oproštaj i izvinuti se Naseru Oriću. Gradonačelnik Srebrenice Abdurahman Malkić: U Srebrenici je bilo, kako kažu, počinjenih zločina. Ne vjerujem da je to učinio Naser Orić, a počinioci ratnih zločina, ma ko da su, treba da odgovaraju. Uoči izricanja konačne presude, u Republici Srpskoj oglasila se samo organizacija boraca ovog entiteta koja smatra da bi Žalbeno vijeće Haškog tribunala trebalo osuditi Orića na dugogodišnju zatvorsku kaznu. Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) u saopćenju navodi da se od prvostupanjske presude pojavilo mnoštvo činjenica koje pokazuju veličinu Orićevih zločina. U emisiji koju je ranije prenijela tv kuća OBN, Naser Orić je izjavio kako ne želi bježati od Haaga: Ako treba da odgovaram, ja ću i odgovarati, ali moramo prvo izvagati vrijeme, prostor, situaciju u kojoj smo živjeli i ono što su Srbi uradili nama i što smo mi njima. Pa ako treba Naser da odgovara ja sam tu, ne bježim od odgovornosti, ne bježim od Haga nigdje. Naser Orić, rođen 1967. godine, prije rata je bio policajac. 1990. postao je pripadnik specijalne jedinice za osiguranje tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića s kojim je, nakon hapšenja 2003., dijelio isti sprat pritvorske jedinice u Sheveningenu. U ratu je bio komandant 28. divizije Armije BiH u Srebrenici. Prvostepenom presudom osuđen zbog kršenja zakona i običaja ratovanja.