zaz_nase_bake_nase_majke_02_6.jpgCentar za ženske studije poziva na kružok i prezentaciju fotoarhiva u nastajanju Naše bake, naše majke koji će se održati u subotu 31. listopada, od 14 do 18 sati, u književnom klubu Booksa (Martićeva 14d, Zagreb) u sklopu projekta Ženski antifašistički Zagreb.

Kružok i razgovor počet će u 18 sati, a prezentacija i prikupljanje fotoarhiva odvijat će se od 14 do 18 sati, u suradnji s Odborom koordinaciju žena antifašistkinja pri Savezu antifašističkih boraca i antifašista RH.

Ženski antifašistički Zagreb je istraživački projekt koji prati povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu u predratnim, ratnim i poratnim godinama. Projektom je tako obuhvaćeno razdoblje od sredine 1930-ih do početka 1950-ih. Radi se o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koje su značajno sudjelovale u javnom i političkom životu, što je ključno i neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas. 

U sklopu projekta u 2014. i 2015. realizirane su izložba, tribina i obilazak grada, te se projekt nastavlja kroz takve prezentacijske cjeline ove zime i u idućoj godini.

Ovaj kružok je posvećen fotografskim izvorima iz tog razdoblja, kako onih iz javnih arhiva tako i onih u privatnim kolekcijama i foto-albumima. O ulozi  fotografija kao povijesnih dokumenata i njihovom nastanku i korištenju, razgovarat će se s Rheom Ivanuš, muzejskom savjetnicom i kustosicom Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja.

Proučavajući žensku feminističku, radničku, sindikalnu, omladinsku i studentsku scenu međuratnog Zagreba, a potom i antifašističko djelovanje žena Zagreba u ratnim godinama, neizbježan povijesni izvor predstavljaju fotografije. 

Stoga se pozivaju zainteresirane građanke i građani da ustupe fotografije iz obiteljskih albuma nastalih u predratnim, ratnim i poratnim godinama, kako bi se skenirale i arhivirale na licu mjesta. Vlasnice/i će uz vraćene fotografije dobiti i elektronski zapis fotografija.

Na taj način formirao bi se arhiv u kojemu bi i osobna sjećanja postala dio kolektivne povijesti.