Naprijed udesno

Izborni uspjeh stranaka krajnje desnice u Austriji šokirao je mnoge u toj zemlji i izvan nje, što je njemačku novinsku agenciju da ponukalo da pokuša pronaći odgovor na pitanje: Koliko desno stoji Austrija? Pomak udesno, pojam je koji se često čuje nakon što su dvije stranke krajnje desnice u nedjelju u Austriji zajedno dobile gotovo 30 posto glasova birača. Javljaju se i optužbe da se Austrija još uvijek nije do kraja suočila sa svojom nacističkom prošlošću. Stručnjaci pak tvrde da su uspjesi Heinz-Christiana Strachea s njegovom Slobodarskom strankom i Jörga Haidera s Pokretom za budućnost Austrije u prvom redu temeljeni na otporu aktualnoj politici u Austriji, prosvjedu u kontekstu specifične političke kulture. Hubert Jöres iz 10. bečke općine, u kojoj žive pretežito radnici, izjavio je da podržava FPÖ jer netko napokon treba uvesti red. Austrija se uvelike srozala, a to je povezano i s velikim problemima sa strancima, tvrdi Jöres. Nemamo nijednu drugu stranku koja se obazire na domovinu, FPÖ je takorekuć stranka iz nužde, opisao je Joeres svoju političku filozofiju. Za politologe, to prosvjedno držanje zajedno s latentnim neprijateljstvom prema strancima predstavlja glavni razlog za odluku brojnih Austrijanaca da biraju stranke krajnje desnice.
Ukupni rezultat zapravo je katastrofa za ovu zemlju, komentirao je ishod izbora predsjednik židovske zajednice u Beču Ariel Muzicant. Istodobno je upozorio da se ne bi trebala počiniti greška da se sve Austrijance, ili sve one koji su dali glas krajnjoj desnici, proglasi nacistima. Priljev glasova birača nema ništa zajedničkog s tim da sad više Austrijanaca zastupaju krajnje desne ideje, izjavio je politolog Peter Filzmaier. Tu ekstremnu poziciju zastupa samo kruta biračka jezgra čija se veličina kreće u jednoznamenkastim postocima, a to nije više nego u drugim zemljama, procjenjuje Filzmaier. Kad bi u Austriji, kao primjerice u Njemačkoj, postojala i ljevičarska stranka kao alternativa, uspjeh desničara bio bi znatno slabiji, smatra Filzmaier. Pridobili su brojne prosvjedne birače upravo iz radničkog sloja, i to zbog manjka lijevo radikalne alternative. Brojne teme poput borbe protiv poskupljenja ili kritično držanje naspram globalizaciji nameću često stranke i s lijevog i s desnog ruba političkog spektra, smatra Filzmaier. Nezadovoljstvo politikom, latentno neprijateljstvo prema strancima i subjektivni osjećaj da ste ukupno u gorem položaju nego prije nekoliko godina, sve je to mnoge Austrijance učinilo biračima koji daju opomenu strankama. I taj je postupak neovisan o njihovom izvornom političkom zavičaju. Prosvjedni glasovi nemaju ideološku etiketu, zaključio je Filzmaier. Stručnjak za desni ekstremizam Heribert Schiedel upozorio je na opasnost umanjivanja potpore što ju krajnja desnica uživa u Austriji. Austrijanci su birali tako desno jer su desničari, izjavio je. Schiedel međutim smatra da ta potpora nije veća nego u drugim zemljama, ali drži da su okvirni uvjeti za desne stranke u Austriji bolji nego drugdje. Prema njegovu mišljenju, oko polovice Austrijanaca latentno je neprijateljski nastrojena prema strancima. FPÖ je osnovan još u 50-im godinama i zbog navike na njegove teze ideje krajnje desnice mogu se lakše izraziti, bez straha od političkih i društvenih posljedica, nego primjerice u Njemačkoj. Schiedel tvrdi da Austrijanci imaju podanički mentalitet i da su politički pasivni. Mnogi Austrijanci žive na selu i strahuju od novoga. Osim toga, Austrija se istom u 80-im godinama odrekla svoje uloge žrtve nacionalsocijalističkog režima i omogućila javnu raspravu o vlastitoj odgovornosti. Schiedela posebice brine to što, prema istraživanjima, poglavito mladi ljudi podupiru stranke krajnje desnice i izražavaju želju za snažnom osobom koja bi vodila zemlju. To je totalitarno i protudemokratski, taj će problem još dugo zaokupljati Austriju, predviđa Schiedel.