Sindikat tekstila uputit će Ministarstvu gospodarstva crnu listu poslodavaca koji krše radnička i ljudska prava kako ti poslodavci ne bi dobili državnu potporu

Resorno ministarstvo prije desetak dana objavilo je natječaj za potpore u iznosu od 100 milijuna kuna za razvoj i jačanje konkurentnosti tekstilne industrije te 29 milijuna kuna Primjeri za državnu potporu Tekstilni sindikat navodi i primjere tvrtki, koje prema njihovom mišljenju, ne bi trebale imati problema pri dobivanju državne potpore. To su Kamensko, Borovo, Kotka, Estare Culto (bivši Heruc), đakovački Helson, tvornica čarapa Jadran te požeška Orljava. za industriju kože i obuće. Na sindikalnoj crnoj listi poslodavaca nalazi se varaždinski Boxmark Leather, tvrtka koja je u ponedjeljak primila nagradu za ulagača godine što je dodjeljuju Agencija za poticanje izvoza i ulaganja i resorno ministarstvo gospodarstva. Tu je i tvornica obuće Haix iz Čakovca, čiji su se radnici morali ispisati iz sindikata, kao i osječki Benetton čiji kooperanti imaju najslabije plaćene radnike u tekstilnoj industriji, a Uprava izbjegava potpisati kolektivni ugovor. Osječka Konfekcija, pak, lani je dobila državnu potporu, a vlasnik je tvrtku nakon toga zatvorio i, kako navode u Sindikatu, dugove ostavio radnicima. Tekstilci navode i tvornicu obuće Inkop iz Poznanovca i Iteks iz Iloka, u kojima su se radnici pod pritiskom morali ispisati iz sindikata. Na listi je i MK Pregrada, tvrtka čije vodstvo godinama ne želi sklopiti kolektivni ugovor. Vlasnica i direktorica MK Pregrade Marija Šutina ujedno je predsjednica HUP-ove Granske udruge proizvođača tekstila. Zgroženi smo što je varaždinski Boxmark Leather dobio nagradu za ulagača godine jer su njegovi radnici slabo plaćeni, a sindikatu je zabranjen rad, kazala je Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstila, najavljujući kako će resornom ministarstvu crnu listu poslodavaca uputiti idući tjedan. Proizvođač navlaka za automobile Boxmark Leather nagradu je dobio u kategoriji ulaganja s najvećim brojem novozaposlenih jer u varaždinskoj Slobodnoj zoni zapošljava ukupno 2.207 radnika. Nije važno tko najbrže raste ili ima najveći izvoz ako je sporedno kako je radnicima u takvim poduzećima, poručila je Šokčević navodeći kako je sramotno da Vladina agencija nagrađuje tvrtku kojom bi se trebao baviti Vladin ured za ljudska prava.