13. i 14. ožujka na HTV-u 1 oko 10:10 sati pogledajte dvodijelni dokumentarni film u kojem istraživački novinar Éric Laurent zajedno s Patrickom Barbérisom otkriva što se zbiva u naftnoj industriji.

13. ožujka - FIRST COME - FIRST SERVED 

Prirodi je trebalo 500 milijuna godina da stvori naftu, a čovjeku manje od stoljeća da je sagori. Nafta je uvelike pridonijela tehnološkom napretku i bogatstvu zapadnog svijeta, a ipak je u početku bila jeftinija od vode. John D. Rockefeller ugrabio je jedinstvenu priliku za zaradu na novoj sirovini, stoga je njegov uspon do moći na neki način preteča kapitalizma 20. stoljeća. Bio je poduzetni spletkar poput Donalda Rumsfelda koji je u novijem razdoblju 1980-ih sklapao sporazume sa Saddamom kako bi nafta nastavila pristizati. A cijela se naftna povijest Bliskog istoka vrti oko takvih više ili manje beskrupuloznih sporazuma.
Kada je pojava električne energije počela prijetiti Rockefellerovoj prodaji ulja za svjetiljke, pomogao mu je Henry Ford sa svojom masovnom proizvodnjom automobila pa se "Standard Oil" okrenuo distribuciji goriva. Nafta je postala presudan čimbenik u Prvom svjetskom ratu i većini kasnijih ratova. Rockefeller je istodobno opskrbljivao francusku i njemačku vojsku, a naftna će industrija i u svim sljedećim sukobima igrati najvažniju ulogu. Do kraja Prvog svjetskog rata dnevna je proizvodnja sa 100 barela porasla na 300.000 barela.
Vidjet ćemo da je Drugi svjetski rat uvelike potaknut potražnjom za naftom te težnjom da se preuzme primat nad naftnim područjima. Amerikanci na kraju počinju uviđati da se najveće svjetske rezerve nalaze u Saudijskoj Arabiji koja kao novi igrač stupa na političku scenu. U američkoj vanjskoj politici počinje prevladavati "globalna akvizicijska naftna strategija", čiji je cilj očuvanje američkog načina života. Sklapaju se bliski odnosi sa Saudijskom Arabijom, Venezuelom te Iranom.
14. ožujka - AT WAR FOR OIL  

Godine 1928. sedam britanskih i američkih naftnih kompanija među sobom je razdijelilo svijet. Sjedinjene Američke Države ostvarile su ekskluzivno pravo na saudijsku naftnu proizvodnju u zamjenu za zaštitu dinastije Saud. Kada su Sovjeti pokušali zauzeti sjeverni Iran zbog nadzora nad bogatim naftnim poljima, predsjednik Truman zaprijetio je nuklearnim napadom pa se Staljin povukao.
Dostupnost nafte uvelike je doprinijela brzom oporavku Zapada nakon Drugog svjetskog rata te je postala temelj ekonomije i geopolitike u drugoj polovici 20. stoljeća. Sedam kompanija, poznatih kao "Sedam sestara", ostavljalo je proizvođačima tek 30 posto profita. Venezuelanski naftni ministar Pérez Alfonzo i njegov saudijski kolega Abdullah al-Tariki 1960. osnivaju OPEC kako bi zaštitili interese zemalja-proizvođača koje su 70 godina dobivale tek dolar po barelu. Godine 1973. cijena sirove nafte skače na 14 dolara po barelu, a zapadni svijet to naziva "naftnim šokom". No odgovorno je zapravo "Sedam sestara" jer se SAD služio naftom kao političkim oružjem kako bi oslabio Europu i Japan te financirao vrlo skupa istraživanja u Sjevernom moru.
Bijela kuća uviđa 2001. da je kasno za značajnije promjene u američkom rasipnom načinu života. Čim je izabran, George Bush osniva NEPDG (Nacionalnu grupaciju za strateški razvoj energenata) kojom predsjedava Dick Cheney. Posljedica je invazija na Irak i početak novog rata za resurse. U međuvremenu na scenu stupa Kina, kao vrlo moćan globalni igrač kojem očajnički treba sirova nafta za ubrzani gospodarski rast, no sve su poznate svjetske rezerve nafte pri samom kraju.
Patrick Barbéris iznosi ovu uzbudljivu priču zahvaljujući doprinosu nekih od značajnih sudionika. Među ostalima su tu: Roger Robinson, specijalni savjetnik Ronalda Reagana, Robert Baer, načelnik specijalnih operacija CIA-e, Nicolas Sarkis, geolog Colin Campbell, Dick Cheney, Mihail Gorbačov, novinar Michael Watts, Richard Overy i mnogi drugi. Patrick Barbéris koristi i neke od arhivskih snimaka koje dosad nisu objavljivane te snimke s izvornih lokacija.
Odabrao: Đelo Hadžiselimović