Tako barem tvrdi Diana Šimić, zamjenica državnog tajnika Središnjeg ureda za e-Hrvatsku. S druge strane, kod nas ne postoji sustav elektronskog identiteta. I čak 66 posto Hrvata nema svakodnevni pristup internetu.

Ove godine još ne, no na parlamentarnim izborima koji slijede za nekoliko godina i građani Hrvatske mogli bi glasovati putem weba, kako su to nedavno kao prvi u svijetu učinili građani Estonije, izjavila je Diana Šimić, zamjenica državnog tajnika Središnjeg ureda za e-Hrvatsku. Ovu ambicioznu izjavu zamjenice državnog tajnika Središnjeg ureda za e-Hrvatsku zakočit će u provedbi primjerice za ovogodišnje parlamentarne izbore činjenica da kod nas ne postoji sustav elektronskog identiteta, niti ima naznaka da će se on u skorije vrijeme uspostaviti. Druga otežavajuća okolnost da Hrvati biraju svoje političke favorite na izborima putem weba jest da ih 66 posto nema svakodnevni pristup internetu (podaci Media Metar). Uz najavu glasovanja putem weba, Diana Šimić predstavila je i rezultate dostupnosti domaćih javnih usluga na internetu u prošloj godini, prema kojima je naša zemlja još uvijek uvjerljivo iza članica Europske Unije. Tijekom ovog istraživanja promatrana je uporaba 12 javnih usluga za građane i osam za poslovne subjekte koje se danas u Hrvatskoj nude na webu. Bilo da je riječ o prijavi poreza na dohodak, registaciji vozila ili primjerice ishođenju izvatka iz matične knjige rođenih, građanima Hrvatske prošle je godine bilo dostupno 46 posto javnih usluga na internetu. Stanje je nešto bolje za poslovne subjekte za koje je više od 60 posto javnih usluga dostupno online. Inače, od 1200 različitih javnih službi u Hrvatskoj tek polovica ih ima svoje web stranice, a među njima u proučavanju dostupnosti za 2006. među najkvalitetnijima su proglašene one Porezne uprave te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.