PROGRAM:
18:00 - Misliti s otocima: rasprava o razvoju otočnih studija u Hrvatskoj uz etnografske crtice o otoku Šolti, dr. sc. Marina Blagaić Bergman, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Interdisciplinarna znanstvena paradigma otočni studiji predmet je još uvijek aktivne rasprave i teorijskog uspostavljanja koje se odvija posljednjih tridesetak godina, a kojemu doprinose znanstvenici različitih disciplina s naglaskom na "istraživanje otoka po njihovim vlastitim parametrima". Uočljiva je promjena prevladavajuće predodžbe o nužnoj osamljenosti, izoliranosti ili marginalnosti otočnih zajednica, odnosno pomak s "kontinentalnog otočnog diskursa" na interes za "glasove" otočana. U okviru predavanja bit će predstavljena okosnica metodologije istraživanja otoka u okviru otočnih studija te istaknuta dosadašnja istraživanja hrvatskih otoka u humanističkim i društvenim znanostima kao osnova za razvoj otočnih studija u Hrvatskoj.
Osobitosti života na otoku bit će prikazane na primjeru etnografskoga istraživanja otoka Šolte, napose na pregledu mijena otočnih ekonomija tijekom 20. i na početku 21. stoljeća te njihova utjecaja na život otočana - kako onih koji su ostali na otoku, tako i onih koji su migrirali u manje ili više udaljene urbane sredine.
18:45 - Model održivog razvoja otočnih zajednica – primjer Postira na otoku Braču, dr. sc. Željka Tonković, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru; dr. sc. Jelena Zlatar, Institut za društvena istraživanja, Zagreb
Prostor jadranskih otoka, pa tako i otočnih sela, uslijed ekonomskih i društvenih transformacija od početka tranzicije doživljava kompleksne promjene u svojoj društvenoj i prostornoj strukturi. Zbog sveprisutne depopulacije, kao i zbog napuštanja tradicionalnih aktivnosti i gospodarskih grana, mnoge lokalne zajednice na otocima stavljene su u položaj stagnacije. Spomenute promjene ujedno su prepreka implementaciji projekata održivog razvoja otoka, čemu također pogoduje administrativna podjela otoka na dvije ili više jedinica lokalne samouprave i nedovoljna efikasnost lokalnih institucija.
U ovom izlaganju bit će predstavljen model održivog razvoja otočnih zajednica. Model pretpostavlja integrirani razvoj na načelima održivosti, definira ključne procese i odrednice razvoja te se može primjenjivati kao izvor smjernica održivog razvoja, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti. Model je utemeljen na rezultatima studije slučaja općine Postira na otoku Braču. Studija je uključivala analizu dokumentacije i polustrukturirane intervjue s 26 sugovornika različitih profila lokalnog stanovništva te je pokazala kako u Postirama postoji povezanost i uravnoteženost ključnih dimenzija održivosti te uravnotežen razvoj poljoprivrede, industrije i turizma, zbog čega Postira predstavljaju pozitivan primjer održivosti na otocima. Izlaganje će predstaviti najvažnije rezultate istraživanja te će kroz usporedbu Postira s drugim mjestima na otoku Braču raspraviti ključne dimenzije i odrednice održivosti kao i prepreke održivog razvoja otoka općenito.
Održivi razvoj na lokalnoj razini zahtijeva uravnotežen odnos među ključnim dimenzijama održivosti - ekonomske, ekološke, društvene i kulturne dimenzije. Implementacija razvojnih politika počiva na lokalnoj inicijativi te zahtijeva participaciju lokalnog stanovništva, ali i suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave i podršku od strane države. Drugim riječima, održivi razvoj otoka podrazumijeva optimalnu integraciju "top-down" i "bottom-up" pristupa. Kada je riječ o gospodarskom razvoju, potrebno je uspostavljanje ravnoteže između razvoja poljoprivrede, industrije i turizma. U području poljoprivrede naglasak treba staviti na okrupnjivanje i brendiranje otočnih proizvoda i poticanje ekološke poljoprivrede, ali takav se tip razvoja mora osmišljavati kroz povezanost s turizmom i industrijom.