Mira, skica za portret je multimedijalni "biografski" rad koji istražuje granice sećanja, problematizujući odnos fotografske slike i percepcije. Kroz jednočasovni video posmatraču zadajem nov način čitanja pokretne slike, šifrirajući mesto kao medijsku odrednicu u koji se upisuju i brišu različita značenja. Rad prati život Mire i njene porodice od perioda pre njenog rođenja pa do njene tragične smrti, koristeći se različitim materijalima i strategijama - putem arhivskih fotografija, videa i fotografija kao markera mesta, oživljava se porodična istorija Mirinih predaka, porodice bosanskih jevreja koja je stradala na najsuroviji način u logorima na tlu bišve Jugoslavije. Prvi deo rada jeste istorijsko vreme sa svojim objektivnim tokom, oslonjenim na poznate istorijske događaje. Drugi deo rada ne čini klasičan arhiv, već kombinacija videa, fotografije i narativa, pri čemu narativ suprotstavljen slici dobija ulogu istinitog svedoka. Mirin život korespondira sa kratkim (?) periodom mira i postojanjem jedne države (Mira je stradala 1990. u saobraćajnoj nesreći u okolini Pakraca, gde su ubrzo počeli nemiri koji su označili kraj Jugoslavije i početak rata.
Mira, skica za portret je intimno preispitivanje granica sećanja - priča o jednoj ženi, jednoj porodici, jednoj zemlji i tri rata. Istovremeno, na posredan način, kroz vrlo intiman monolog naratora, rad propituje temu različitih uloga žene: majke, supruge, deteta... J. Jureša
Izložbu prati artist book Mira, Study for a Portrait u izdanju FOTOHOF, Salzburg (2014), te katalog koji se realizira u suradnji Savremena galerija u Zrenjaninu, Galerija 90-60-90 u Zagrebu, MMC Luka Pula, Trieste Contemporanea u Trstu, Muzej savremene umetnosti RS u Banja Luci, Museum im Rathaus u Gleisdorfu.
Jelena Jureša rođena je u Novom Sadu gde je završila studije na Akademiji umjetnosti. Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Srbiji, Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Grčkoj, Italiji, Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Njeno vizualno istraživanje oslonjeno je na ispitivanje reprezentacijskih (ne)moći "slike": fokus njenog rada je portret u najširem smislu. Njen umjetnički senzibilitet navodi je da u središte svog umjetničkog koncepta postavlja pitanja rodnog, socijalnog, klasnog i svakog mogućeg identiteta. Fotografska slika je polazište njenog kreativnog promišljanja drugosti, bilo da se radi o mediju fotografije, videa ili o audiovizualnoj instalaciji.
Branka Benčić, nezavisna kustosica. Kustosica je projekta CINEMANIAC, popratnog programa Pula film festivala usmjerenog na izlaganje eksperimentalng filma, videa, kojeg je utemeljila 2002.g. Kustosica je programa KINO UMJETNIKA Muzeja Suvremene umjetnosti u Zagrebu (od 2012) i Apoteka - prostor za suvremenu umjetnost, Vodnjan. Djelovala je kao voditeljica Galerije 01 (Zagreb), stručni suradnik Upravnog odjela za kulturu Grada Pule, Zbirke umjetnina Grada Pule i Donacije Antun Motika. Realizirala projekt Nevidljivi MAFAF Arhivi alternativne filmske prakse SFRJ - kinoklubovi, amaterski i eksperimentalni film u SFRJ od 1960ih godina. Gostujuća kustosica IMPAKT (Utrecht, 2012), curator-in-residence Intenational Studio and Curatorial Program ISCP New York (2008-2009), curator in residence das weisse haus (Beč, 2014). Bila je član ocjenjivačkog suda Filmskog festivala u Oberhausenu, 25FPS, Kulturkontakta (Beč).

