Da nemaju samo hrvatske institucije sumnjiv odnos prema ili s investitorima i investicijama pokazuje slučaj s Floride gdje je projekt Mirasol koji je uključivao uništenje 645 jutara močvarnog područja zbog gradnje igrališta za golf s 36 rupa i 799 kuća dobio dozvole državnih organa iako je to močvarno područje stanište ugrožene šumske rode (Mycteria americana).
Međutim, ovaj slučaj nije tu i završio. Nakon desetljeća dugog sukoba u veljači je okružni sud Floride poništio dozvolu i zaustavio gradnju zbog kršenja Upravnog proceduralnog akta, Akta o ugroženim vrstama i Akta o nacionalnim okolišnim politikama (NEPA).
Tek nakon što isteknu svi rokovi žalbe, onda draga javnosti, evo pa čitajte, jer istina živa, upravni postupak mogla bi omesti upravna tužba
Sudsku su tužbu podnijeli National Wildlife Federation, Conservancy of Southwest Florida, Collier County Audubon Society, Florida Wildlife Federation i National Audubon Society (kolektivno National Wildlife Federation) protiv Službe za ribarstvo i divljinu SAD-a, Vojnog inženjerskog korpusa SAD-a, te Ministarstva unutarnjih poslova SAD-a zbog izdavanja dozvola koje su ovlastile Mirasolovu gradnju.Poništavajući dozvolu, sud je proizvoljnim i manjkavim proglasio biološko mišljenje koje je pripremila Služba za ribarstvo i divljinu (FWS) kao i Studiju utjecaja na okoliš koju je izradio Vojni inženjerski korpus.
Odbijajući Studiju, sud je utvrdio da ona nije dobro proučila kumulativne utjecaje ovog projekta i obližnjih građevinskih projekata naglasivši da se u obzir moraju uzeti ne samo prošle i sadašnje radnje, već i planirane buduće radnje.
Iako će se sudovanje u ovom slučaju nastaviti, potencijalne posljedice za buduće slične projekte su značajne. Sada barem na Floridi, čak i ako pojedinačni projekti imaju samo nevažan utjecaj, mora biti procijenjena kombinacija svih projekata u jednom području kako bi se utvrdilo da li će rezultirati znatnom štetom po okoliš.
Sud je također ovime presudio i da se posao „stručnjaka" može preispitivati, kao i rad državnih organa koji su, pokazalo se i u ovom slučaju, daleko od nepogrešivosti. Sud je procijenio američke institucije, a što je s hrvatskima?
Ovoga je mjeseca, podsjećamo, prihvaćena studija utjecaja na okoliš za golf igralište Baštijunski brig uz hrvatsko močvarno područje, Park prirode Vransko jezero. Kumulativni utjecaj, ocijenilo je Ministarstvo kulture, studija je trebala obraditi, jer Baštijunski brig graniči s prostornim planom Općine Pakoštane gdje je predviđeno još jedno igralište, a u Zadarskoj županiji su ucrtana još tri igrališta. Međutim, u studiji koju je izradio Fakultet strojarstva ostali planirani golf tereni se ne obrađuju, iako postoje planovi da će ne samo jedno već čak pet igrališta crpiti podzemne vodne resurse koji opskrbljuju vodom najveće hrvatsko jezero.
Slučaj Vranskog jezera tako neodoljivo podsjeća na slučaj s Floride. Dok su američke institucije dobile packe po prstima barem od strane suda, ove hrvatske nikako da zadesi takva packa.
Tko je bio u komisiji koja je ocjenjivala Studiju o Vranskom, nisam uspjela saznati. Ministarstvo zaštite zbog nečega tvrdi da ću ove informacije, koje su u rangu vojne tajne, moći dobiti (ime ornitologa, imena ljudi iz komisije, koja je to jedna osoba u komisiji koja se protivila prihvaćanju studije) tek nakon što istekne rok za tužbu Upravnom sudu sredinom kolovoza.
U studiji koju je izradio Fakultet strojarstva ostali planirani zadarski golf tereni se ne obrađuju, iako postoje planovi da će ne samo jedno, već čak pet igrališta crpiti podzemne resurse koji opskrbljuju vodom najveće hrvatsko jezero
„Tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove Međutim, sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne", obavijestila me glasnogovornica ministrice Matulović Dropulić.
Javnost dakle, prije nego što istekne rok za upravnu tužbu, nema pravo pročitati, na primjer, objašnjenje ornitologa koji je ustvrdio da će 245 vrsta ptica s Vranskog preživjeti golf invaziju. Tek nakon što isteknu svi rokovi žalbe, onda draga javnosti, evo pa čitajte, jer istina živa, upravni postupak mogla bi omesti upravna tužba.
Sličan su problem s hrpom zaštićenih ptičurina i sličnih bića koja su usporavala „razvojne" planove, daljnju apartmanizaciju i golf invaziju, imali na Kanarskim otocima. Regionalne su se vlasti tih otoka krajem 2009. dosjetile rješenju i donijele zakon kojim su 226 vrste maknule s popisa zaštićenih, 131 vrsti su smanjili stupanj zaštite i još ograničili status za 94 vrste. Stupanj zaštite smanjen je čak i plavoj zebi čija cijela populacija broji manje od 300 jediniki.
Nisu ni ti mali vranci, liske i čaplje dangube s Vranskog jezera, jedine veće močvare u mediteranskom dijelu Hrvatske, bitno različiti od plave zebe s Kanarskih otoka, ali naša se ministarstva srećom još nisu dosjetila da ovako riješe „problem". Zasad se zadovoljavaju pronalaskom „stručnjaka" voljnih da potpišu da golf pticama uopće neće smetati, da pesticidi u krškom području, šupljom kao švicarski sir, nikako neće dospijevati u jezero, da jezero neće ni osjetiti manjak ogromnih količina vode koje će piti trava zelena u kamenjaru.
„Smisao ovog zakona je izbjeći zapreke koje nameće zaštita prirode i sprovesti velike građevinske projekte koji su proglašeni javnim interesom", oglasila se Platforma za kanarsku bioraznolikost objašnjavajući kanarski slučaj, ali mogli su isto tako govoriti i o smislu postupaka hrvatskih institucija čiji nam smisao često izmiče.
