H-Alter
 U Hrvatsku je u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno 191 tonu lišća, svježeg i osušenog, te grana u vrijednosti od 980.000 dolara.

U Hrvatsku je u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno 191 tonu lišća, svježeg i osušenog, te grana u vrijednosti od 980.000 dolara, a izvezeno u istom razdoblju 12 tona lišća u vrijednosti 25.000 dolara. Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kaže da je prošle godine u Hrvatsku uvezeno 1.253 tona svježeg i sušenog lišća i grana u vrijednosti 1.990.000 dolara. Dodao je da je riječ uglavnom o uvozu lišća i grana za potrebe cvjećarstva, odnosno rasadnika bilo da je riječ o specijaliziranim tvrtkama koje se time bave ili trgovačkim lancima koji prodaju cvjetne aranžmane. Dakle, cvjećari kvare sve bolju poljoprivredu vanjsko-trgovinsku bilancu. U prvih pet mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom dosegnula je čak 66 posto, dok je lani ta pokrivenosti bila 58 posto, a 2004. godine samo 49 posto. Ovime je robni deficit u odnosu na prošlogodišnjih pet mjeseci smanjen za 53 milijuna dolara. No, izgleda da je uvozno lišće na cijeni. Jure Leko, tehnički direktor Zrinjevca kazao nam je da Zrinjevac nije uvezao niti jedan listi, već da je prikupio lišće sa 5000 do 6000 prostornih metara za svoja dva kompostišta u Zagrebu. No, ove godine, kako kaže, lišće zbog visokih temperatura za ovo doba godine slabije otpada, pa tek sa prvim mrazovima treba očekivati jače padanje lišća jasena, potom graba platana i itd. »Nakon nekoliko mjeseci fermentacije, lišće se mješa sa granjem i vraća u prehranjivanje zelenih površina, odnosno parkova«, napominje Leko. Lišće, kao i otpadno drvo i slama za kompostište, koristi se i na ekološkom imanju Željka Mavrovića u požeškoj Sloboštini. Istina, kako kažu, prinosi ekološke poljoprivrede su tri puta manji nego u konvencionalnoj poljoprivredi, jer žitarice, primjerice, po hektaru imaju prinose od tonu i pol. Prinose u Eko centru Mavrović planiraju povećati za nekoliko godina, kada bolje poslože sve u proizvodnom lancu od komposta, sjemena, žitarica, brašna do finalnih pekarskih proizvoda. »Najvažnije je da zemlji, nakon godinu dana, prirodnog procesa, vraćamo prirodno gnojivo koje miriše na zemlju, a nema štetnih sastojaka koji poljoprivredno zemljište, nakon godina tretiranja sa umjetnim gnojivima, pretvaraju u besplodnu pustinju«, zaključuje Mavrović. Grijanje i struja iz biomase Darko Beuk, direktor Hrvatskih šuma, kazao nam je u ponedjeljak da će Hrvatske šume nakon prva dva postrojenja za proizvodnju biomase u Hrvatskoj, ona u Ogulinu i Gospiću, proširiti isti na 16 uprava šuma diljem Hrvatske, a onda i na sve šumarije, te zainteresirane gradove. Dodao je da se cjelovit šumski otpad, uključujući i lišće i grane, može iskoristiti za proizvodnju biomase, na koju će se osim Uprave šuma u Gospiću, primjerice, grijati i gospićka gimnazija. Prema Beukovim riječima, Hrvatska se mora više okrenuti alternativnim izvorima energije kako bi ispunila obveze iz Kyoto protokola, odnosno smanjila korištenje fosilnih goriva. U Hrvatskim šuma zasad ne izrađuju projekcije isplativosti uvođenja biomase kao pogonskog goriva, nego čekaju zakonsku podlogu za dobivanje toplinske i električne energije iz biomase, zaključuje Beuk.