Općenito uzevši, izvješće daje do sada najsumorniju UN-ovu ocjenu prijetnje klimatskih promjena, predviđajući nestašicu vode koja bi mogla pogoditi milijarde ljudi, izumiranje vrsta i podizanje razina svjetskih oceana koje bi trajalo stoljećima.
Više od stotinu nacija okupljenih u UN-ovu Međunarodnom panelu za klimatske promjene (IPCC) dogovorilo je konačan tekst zaključaka o klimatskim promjenama nakon cjelonoćnih prepirki s nekoliko znanstvenika koji su optuživali izaslanike vlada da su razvodnili njihova otkrića.
Predstavljajući rezultate petogodišnjeg istraživanja, Marti Parry, supredsjedatelj IPCC-a, rekao je kako će posljedice osjetiti prvo najsiromašniji.
- Adaptacija je ključ za smanjenje, odgodu ili izbjegavanje posljedica. To je najteže u siromašnim sredinama koje nemaju uvjete za brzu prilagodbu tim promjenama - rekao je dr. Parry, dodavši da je zbog prijašnje emisije globalno zagrijavanje sada neizbježno.
No, i zemlje razvijenog svijeta snosit će posljedice, pa je dr. Parry podsjetio da je zbog ekstremnih vrućina u Europi 2003. godine umrlo 30.000 ljudi. Kao područja koja će biti najviše pogođena klimatskim promjenama, znanstvenici su naveli Arktik, područje subsaharske Afrike, male otoke i Azijske doline. Dođe li do rasta temperature do tri Celzijeva stupnja, globalno će zagrijavanje zaprijetiti uništenjem 20 do 30 posto vrsta koje danas žive.
Globalno će se zagrijavanje odraziti i na zdravlje ljudi, o čemu je u Bruxellesu govorio i dr. Osvaldo Canziani, također supredsjedatelj IPCC-a. On je upozorio da bi se to moglo odraziti i na proizvodnju hrane.
- Raste broj stanovnika, raste potrošnja energije, a smanijt će se područja obradive zemlje - upozorio je dr. Canziani, ukazavši da će zbog energetske potražnje ljudi možda ubuduće uzgajati više biljke za biogorivo nego za hranu.
Inače, znanstvenici i političari okupljeni na jednotjednoj konferenciji, koja je završila na Veliki petak, do posljednjeg su trenutka raspravljali o svakoj rečenici u izvještaju koji je na kraju usvojen. Na konferenciji u Bruxellesu bilo je vidljivo da je između znanstvenika i političara bilo sukoba jer su političari na neki način “uređivali” i znanstvena izvješća. No, naposljetku usvojen izvještaj dovoljno je zabrinjavajući da je sada jasno i političarima da se ovo pitanje više ne može zaobići.
- Ovaj izvještaj sada nije samo znanstveni, njega su potpisali i političari i vlade više od 100 država. Zato očekujemo da će oni poduzeti potrebne korake kako bi se posljedice smanjile i tijek preokrenuo - rekli su voditelji IPCC-a na kraju konferencije.
Prema njima, najveća odgovornost je na najbogatijim industrijskim državama jer će posljedice snositi najsiromašniji koji su najmanje krivi za globalno zatopljenje.
Glavni rezultati izvješća
Klimatske promjene će vjerojatno pogoditi ljude koji su već ranjivi. Toplotni udari, poplave, oluje, požari i suše će povećati i smrtnost.
Nekoloko milijuna ljudi će biti u opasnosti od poplava na obalama zbog rasta razine mora, pogotovo u prenapućenim sredinama.
Do 2020 će 75 do 250 milijuna ljudi u Africi biti izloženo nestašici vode zbog klimatskih promjena.
Tijekom slijedećih pola stoljeća klimatske promjene će ugroziti ostvarenje cilja UN-a o Milenijskom globalnom razvoju što će osjetiti ponovno siromašni.
Oko 20 do 30 posto vrsta će biti u visokoj opasnosti od uništenja ako se globalne temperature nastave povećavati od 1.5 do 2.5 stupnjeva.
Topljenje leda u Himalajima će poremetiti snabdjevanje vodom što može imati utjecaj na Indiju, Kinu, Nepal I Bhutan.
U nekim Afričkim državama poljoprivredno zemljište koje će se smanjiti za 50 posto zbog manje kiša.
