H-Alter
 Nakon što je prošlogodišnji Marš solidarnosti bio posvećen borbi protiv diskriminacije Roma, ove godine obradit će se značajniji društveni problem povećanja policijskih ovlasti. Novi Marš solidarnosti održat će se u subotu, 26. studenog, u 12 sati na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu.

Nije slučajno da dva najznačajnija povećanja policijskih ovlasti dolaze upravo u jeku ekonomske krize kada se povećavaju socijalni nemiri i država sve teže drži narod pod kontrolom.

Zakonom donesenim u ljeto 2009. godine policijske ovlasti su bitno proširene pa je tako policija dobila pravo da ograničava kretanje i izdaje naredbe građanima ako sama procijeni da ugrožavaju sigurnost "štićenih osoba" i "štićenih zgrada". Uz to, policija je dobila pravo oduzimanja svakog predmeta za koji procijeni da može biti opasan, a znatno joj je olakšano korištenje različitog oružja (suzavaca, palica, lisičina, službenih pasa, konja, posebnih motornih vozila, uređaja za prisilno zaustavljanje vozila, kemijskih sredstava, vodenih topova, eksplozivnih sredstava te vatrenoga i posebnog oružja). Prema naputcima Vlade, policija je nakon donošenja zakona krenula i u nabavku nove opreme, posebno namijenjene za borbu protiv prosvjednika. Tako je nabavila specijalne ograde za prosvjednike, suzavac, elektrošokere i pancirke. Korištenje tih povećanih ovlasti najbolje smo mogli vidjeti u prvoj polovici prošle godine kada je policija masovnim uhićenjima pokušavala spriječiti prosvjednike u obrani Varšavske ulice, ili pak na suzbijanju prošlogodišnjih prosvjeda seljaka kraj Virovitice.

No narodni prosvjedi početkom ove godine su pokazali vladajućim elitama da čak ni relativno nedavno povećanje policijskih ovlasti neće biti dovoljno za sprječavanje bunta narodnih masa. Zbog toga je ponovno mijenjan Zakon o kaznenom postupku, tobože pod izgovorom "borbe protiv piratstva i korupcije", pa tako policija sada može tajno ulaziti ljudima u domove, prisluškivati telefone, prikupljati, presretati i snimati računalne podatke te postavljati mikrofone i kamere bez da će ju itko nadzirati ili da će ikome polagati račune. Osim toga, produljuje se trajanje tajnog nadzora s maksimalnih 7 na čak 18 mjeseci za sve nove istrage.

Policija može bez naloga suda vidjeti s kime ste razgovarali ili kome ste slali SMS poruke i gdje ste se tada nalazili, dok se sadržaj SMS poruka i razgovora smije nadzirati i pohranjivati isključivo temeljem sudskog naloga za tzv. prisluškivanje. Tu ovlast policija koristi za čak 40.000 brojeva godišnje, a podatak za tajne službe nije dostupan.

mars_solidarnosti.jpg mars_solidarnosti.jpg

Međutim, jedna od najvažnijih razlika u novom kaznenom postupku je da istragu, odnosno postupak prikupljanja dokaza prije podizanja optužnice i početka suđenja, provode tužitelji (Državno odvjetništvo i USKOK), a ne suci istrage, kako je to bilo do sada. Suci istrage će samo nadzirati istragu te su zaduženi za određivanje pritvora osumnjičenicima. Tužitelji tijekom istrage ne moraju osumnjičenika uputiti u postupak istrage protiv njih, tako da do samoga kraja istrage ne znaju za što ih se tereti. Također biraju vještake i svjedoke, a dok svjedoke ispituju istražitelji, odvjetnici ne mogu tome prisustvovati kao do sada. Tužitelji mogu istrage voditi čak i u suradnji s policijom, a iskaz kojeg policajac uzme od svjedoka bit će valjan na sudu, što to do sada nije bio slučaj. Time se bezrezervno osigurava upotreba svih nezakonitih dokaza na sudu.

Opasnosti koje donosi povećanje policijskih ovlasti već je sada vidljivo. Ako promatramo podatke koje je dao MUP za razdoblje od prethodne dvije godine, 2009. i 2010. godine, tada možemo vidjeti da se upotreba sredstva prisile od strane policajaca povećavala sa 3684 na 3749 puta, dok se istovremeno broj utemeljenih pritužbi na rad policije smanjio sa 4.54% na 3.3%, jer je s obzirom na prethodno jačanje policijskih ovlasti ogromna većina pritužbi odbačena.

Paralelno s izmjenom ovog zakona u Zagrebu se priprema postavljanje 225 kamera na 75 lokacija. Pod izgovorom smanjenja kriminala, pokušava se opravdati praćenje kretanja građana. Ne treba nasjedati na lažne informacije, koje plasiraju političari, kako će se kriminal smanjiti kao u Velikoj Britaniji. Studije provedene u Velikoj Britaniji pokazuju malu ili nikakvu korelaciju između kamera i sprječavanja ili otkrivanja kriminala, a poražavajući podatak za London, koji ima čak 10.000 kamera, pokazuje da je pomoću kamera razjašnjeno tek tri posto pljački. Uvođenjem kamera bi se ozbiljno narušila privatnost građana, a zlouporabom snimki bi se narušila njihova sigurnost.

Također, policija više ne bira ni sredstva ni način za maltretiranje različitih socijalnih skupina kako onih koji su još uvijek poslušni, tako i onih koji su se počeli boriti za svoja prava. Vijest da je pripadnik policije nekoga ubio, teže ozlijedio ili da je prekršio neki od zakona i prošao nekažnjeno više nije neka novost, a čak i prema novom zakonu policijski službenici više ne odgovaraju disciplinski za ono što učine u privatno vrijeme, osim ako to učine u odori ili se pri tome legitimiraju kao policijski službenici.

Novi zakon koji je nedavno donesen uvelike narušava naša prava koja su rezultat stoljetnih borbi i čiji gubitak ne smijemo olako prihvatiti. Ovo povećanje policijskih ovlasti trezveno razbija sve režimske mitove o navodnom demokratskom društvu, a ovakvo ovlaštenje represivnog aparata koji se s tim zakonima praktično osamostalio radi od Hrvatske policijsku državu.