Riječ je o 1350 km dugom naftovodu kojim bi se transportirala nafta od Crnog mora do Trsta, odnosno Genove. Ovaj pravac je od iznimne strateške važnosti za opskrbu naftom Zapadne Europe. Naftovod će prolaziti kroz Rumunjsku, Srbiju, Hrvatsku i Italiju. Iako je predviđeno da u projektu sudjeluje i Slovenija, ona se zasad protivi. Slovenci neodlučni Kroz Hrvatsku će prolaziti 423 km naftovoda, najvjerojatnije sadašnjom trasom Janafova naftovoda koji ide od srpske granice do Omišlja. No, PEOP bi postojećim cijevima išao do Melnica (15 km prije Rijeke) gdje bi se produžio prema Sloveniji. Ako Slovenija odbije sudjelovati, u što Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva i član međudržavne komisije za PEOP, ipak ne vjeruje, dogovoren je alternativni pravac. U tom slučaju naftovod bi se skrenuo u Istru i dalje ispod mora prema Italiji. Kapacitet cjevovoda bio bi 60 do 90 milijuna tona nafte godišnje. Kako je kapacitet Janafa 20 milijuna tona, Tomšić naglašava da će se morati graditi još jedan cjevovod. Trebat će napraviti razne studije, izraditi tehničku dokumentaciju te izgraditi šest pumpnih stanica. Projekt bi se mogao realizirati za dvije godine. Ovim naftovodom Zapadna Europa bi se opskrbljivala naftom iz Kazahstana i Azerbajdžana, zemalja koje su iznimno zainteresirane za ovaj projekt, te Rusije. Nafta bi iz tih zemalja bila dopremljena do rumunjske luke Constanza koja je početna točka PEOP-a. Prema procjenama, realizacijom projekta oko 500 tankera s naftom bi godišnje manje plovilo Jadranom. Strateška važnost Izgradnjom naftovoda te najavama ministra gospodarstva Damira Polančeca da se Hrvatska želi priključiti na Gazpromov plinovod Južni i na plinovod Nabuco te realizirati projekt LNG-a, Hrvatska bi postala jedno od glavnih energetskih raskrižja Europe, što će joj u energetskom i geostrateškom smislu donijeti novu poziciju u Europi.
Država ne bi morala uložiti ni kunu, ali bi naplatila prolazak Projekt je vrijedan oko 4,3 milijarde dolara i u cijelosti bi ga financirali inozemni investitori. Ministarska Deklaracija o PEOP-u potpisana je gotovo prije godinu dana u Zagrebu, no tek ovaj najnoviji dogovor pravi je početak realizacije projekta. Prema riječima Željka Tomšića, pomoćnika ministra gospodarstva i člana međudržavne komisije za PEOP, sljedeći korak je sastanak pravnih eksperata u Zagrebu 3. ožujka kada će se dogovoriti pravni okviri buduće razvojne kompanije. Taj dogovor trebao bi se potvrditi na sastanku u Bukureštu 27. ožujka, a nova kompanija će biti registrirana najkasnije u roku od 45 dana. Sjedište kompanije za razvoj naftovoda bit će u Londonu. Nakon osnivanja tvrtke, projekt će biti predstavljen zainteresiranim investitorima - naftnim kompanija, bankama itd. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 3,4 milijarde dolara. Tomšić naglašava da država iz proračuna ne bi uložila niti kunu jer će financiranje osigurati investitori. Krajem ove godine ili početkom 2009. planira se veliki sastanak s investitorima na kojem bi se definirala financijska struktura projekta. Tomšić naglašava kako bi vlasnici cjelokupne infrastrukture bile velike naftne kompanije koje će investirati u projekt, dok će zemlje kroz koje prolazi naftovod naplaćivati prolaz.
