Stanovnici razvijenih zemalja u prosjeku dnevno pojedu 224 grama mesa, dok stanovnici siromašnih zemalja, primjerice u Africi, pojedu tek oko 31 gram mesa dnevno. Konzumacija mesa u razvijenim zemljama je u porastu, a u Kini se danas pojede duplo više mesa nego prije samo deset godina.
Znanstvenici su zabrinuti da će povećan uzgoj životinja za mesnu industriju, koja znači i povećanu proizvodnju plinova poput metana i dušičnog oksida, dovesti do još većeg zagrijavanja atmosfere. Uzimajući u obzir navike potrošača, studija predlaže tek 10-postotno smanjenje potrošnje mesa do 2050. godine, što bi trebalo značajno smanjiti emisiju plinova koje stvaraju krave, ovce i koze, te tako doprinijeti borbi protiv globalnog zatopljenja. Manje mesa u prehrani bi unaprijedilo i zdravlje, a autori studije procjenjuju da bi smanjena potrošnja mesa značajno utjecala na smanjenje broja ljudi sa srčanim oboljenjima te broj karcinoma.
Zaokret u prehrani, koji bi značio i kraj pretjeranom unosu proteina, bio bi koristan i u zaustavljanju epidemije pretilosti. Izbor je dakle: jesti manje mesa zbog okoliša ili zbog zdravlja, ili... može li se to uopće odvojiti?
Svjetska zdravstvena organizacija, pak, kaže da je to zanimljiva teorija koju treba ispitati. Nadamo se prije 2050. godine.
www.thelancet.com
Manje mesa – više ozona
Net.hr
Britanski medicinski časopis The Lancet objavio je studiju koja razvijenim zemljama preporuča smanjenje potrošnje mesa kako bi ublažili opseg klimatskih promjena.