Ako se nastavi trend porasta površinske temperature mora, mijenjanje jadranske faune sasvim je izvjesno: papaline će izumirati, srdele i škampi će se povući u dubine, što će umanjiti njihov izlov, a Jadran će, uz pojačano cvjetanje, preplaviti tropski puževi, rakovi i ribe.

Na Hvaru je tijekom proteklog vikenda izmjerena rekordna temperatura od 31 stupanj Celzijev, što nije daleko od granice koja bi za neke organizme značila fiziološku smrt. — Smatramo da je 35 stupnjeva kritična granica, dok bi temperatura od 40 stupnjeva bila potpuna katastrofa. No, već i temperatura od 31 stupnja, ako bi dulje potrajala, mogla bi za neke jedinke poput papalina značiti smrt. Sigurno je da će i srdela bježati u veće dubine, jer njima odgovara temperatura od 10 do 13 stupnjeva, i to poglavito za mrijest, a slično vrijedi i za škampe — ističe prof. dr. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za etiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Porast temperature već je počeo mijenjati Jadran, pomicanjem suptropskih i tropskih vrsta prema sjevernijim područjima, pa su, kako objašnjava dr. Dulčić, neke toploljubne ribe koje su prijašnjih godina bile vrlo rijetke danas znatno brojnije, a utvrđene su i nove vrste, koje su stigle iz Crvenog mora i Indopacifika. — Riba strijelko ranije je bila izuzetno rijetka, godišnje bi registrirali dva do tri komada na jugu, a danas je postala jako česta, stigla je i do Istre, a u delti Neretve je već ugrozila domaće ciple — objašnjava dr. Dulčić. U Jadranu je, ističe dr. Dulčić, utvrđeno i deset potpuno novih tropskih ribljih vrsta, koje su ušle kroz Sueski kanal i preko Levanta. Stručnjaci ih nazivaju "lesepijskim migrantima", prema Ferdinandu de Lessepsu, glavnom inženjeru u izgradnji Sueskog kanala, a među njima dr. Dulčić izdvaja oštrozubu ribu gušter, mediteransku poletušu, atlantsku napuhaču i narančasto točkastu kirnju. Uz njih, dodaje, u Jadran prodiru i drugi egzotični morski organizmi, ponajprije puževi i rakovi, a posebice je zanimljiv plavi rak koji bi mogao utjecati na postojeću faunu na ušću Neretve. Posljedice klimatskih promjena na živi svijet u moru, kako zaključuje dr. Dulčić, još nije moguće uočiti u potpunosti, jer bi morali znati jesu li egzotične vrste uspostavile populacije u Jadranu, a osim negativnih mogući su i određeni pozitivni učinci u gospodarskom smislu, primjerice porast brojnosti organizama u Jadranu koji mogu postati alternativne vrste u ulovu. More i po tri stupnja toplije od prosjeka Temperature mora tijekom ovogodišnjeg svibnja i lipnja su, prema podacima Državnoga hidrometeorološkog zavoda i Instituta za oceanografiju i ribarstvo, za dva do tri stupnja Celzija više od tridesetogodišnjeg prosjeka. Konkretno, 20. lipnja na mjernoj postaji u blizini Visa izmjerena su 24,2 stupnja, dok je raniji prosjek bio 21 stupanj. Svibanjski prosjek za Split iznosio je 17,3 stupnja, a ove je godine evidentirano 19,6, dok je u Hvaru registrirano 19,5 stupnjeva, a prosjek je iznosio 17,4 stupnja.