Između ostaloga, prikazan će biti jedan od najslavnijih animiranih filmova svih vremena, kontroverzna i zabranjivana Ruka Čeha Jiřija Trnke, film začetnika ruske animacije Leva Atamanova Klupa, Stroj poljskog animatora i majstora tehnike kolaža Daniela Szczechure, kao i jedna epizodu legendarnog Gusztava Jószefa Neppa.
Program će otvoriti Pesimist Gustav, 13. epizoda prve sezone jedne od najpopularnijih crtanih serija u Istočnoj Europi, koja se snimala od 1961. do 1977. godine. Oni koji se sjećaju televizijskog programa u bivšoj državi znaju da su se većinom nijeme dogodovštine proćelavog mađarskog čovječuljka isfrustriranog sivilom gradskog života puštale uglavnom u poluvremenima utakmica, nerijetko i po nekoliko dnevno
Ono što ni najstariji vjerojatno ne znaju je da je cijela prva sezona serije (68 epizoda, sve skupa ih je bilo 120) bila namijenjena prikazivanju u kinu, u koje se ovom projekcijom Gustav bar nakratko vraća.
Nakon toga prikazaju se Romansu, film jednog od začetnika češke lutkarske animacije Břetislava Pojara, fina satira o djevojci izbirljivoj na ljubavnom planu. Pojar je s radom počeo krajem 40-ih kao asistent slavnom Jiřiju Trnki, da bi nakon samostalne karijere sredinom 60-ih emigrirao u Kanadu gdje je stvarao za njihov slavni National Film Board. Romansa je jedan od zadnjih filmova koji je napravio prije selidbe.
Zatim slijedi Klupa Leva Atamanova, snimljena po motivima danskog crtača Herlufa Bidstrupa, izuzetno popularnog u SSSR-u tog doba. Uvjereni komunist Bidstrup se u svojim karikaturama bavio socijalnim temama i posljedicama 2. Svjetskog rata, kao i humorom u svakodnevnom životu.
Takva je i Atamanovljeva Klupa, koja prikazuje komična događanja u životu jedne klupe u gradskom parku. Inače, Atamanov je jedan od osnivača ruske animacije, poznat po svojem dugometražnom remek djelu Snježna kraljica, koju Hayao Miyazaki navodi kao jedan od glavnih uzora u svom radu.
Sigurno najpoznatiji film koji će se moći vidjeti u programu je Ruka, češkog slikara, ilustratora, izrađivača lutaka, animatora, kipara i scenografa Jiřija Trnke, zvanog i "Waltom Disneyem Istočne Europe". Priča o skromnom lončaru kojeg će napasna sveprisutna ruka početi tjerati da proizvodi skulpture nje same, bila je snažna alegorija o životu umjetnika za vrijeme totalitarnog režima, nastala tri godine prije Praškog proljeća.
Iako je osvojila glavnu nagradu na najvažnijem festivalu animiranog filma na svijetu, onom u Annecyu, Ruka je vrlo brzo bila zabranjena za sljedećih 20 godina, a Trnka je doživio sudbinu vlastitog lika iz filma, koji iako proglašen "nacionalnim umjetnikom" u nemogućnosti slobodnog izražavanja uskoro umire. Ruka je u izboru Američke filmske akademije proglašena petim najboljim animiranim filmom svih vremena.
Stroj Poljaka Daniela Szczechure je kritika života u Poljskoj početkom 60-ih, s posebnim fokusom na industrijalizaciju i njenu monumentalnost. Spada u ciklus filmova u kojima se autor bavi apsurdnostima svakodnevnog života i mehanizmima po kojima funkcionira ljudsko društvo. Szczechura je poznat po korištenju tehnike kolaža, kao i po pristupu kadriranju na način na koji to rade redatelji igranog filma, a ne vizualni umjetnici.
Na programu je i film Točno u prijepodne Zdeněka Smetane, češka parodiju na Točno u podne i druge slavne holivudske vesterne, zatim jedan od filmova zagrebačke škole animiranog filma, egzistencijalna minijatura Quo vadis koju je istaknuti scenograf Rudolf Borošak realizirao zajedno s Vladimirom Hrsom, kao i Kalamajka Hermíne Týrlove, autorice često zvane "majkom češke animacije".

