Kako percipiramo Nacionalnu zakladu?

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u okviru institucionalne potpore Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) - Ureda u Hrvatskoj, provela je istraživanje o vidljivosti, prepoznatljivosti i ugledu među udrugama, medijima, utjecajnoj javnosti i općoj javnosti. Istraživanje je provela SPEM komunikacijska skupina Zagreb d.o.o. tijekom prosinca 2006. i siječnja 2007 godine. 1. ISTRAŽIVANJE O VIDLJIVOSTI, PREPOZNATLJIVOSTI, UGLEDU I ZADOVOLJSTVU MEčU UDRUGAMA Istraživanje je provedeno na uzorku od 300 udruga, slučajnim sistematičnim uzorkom na osnovi baze podataka udruga koje su dobile financijsku potporu Zaklade i onih koje nisu dobile potporu. Rezultati su: Na osnovi mišljenja svih anketiranih udruga srednja ocjena ugleda iznosi 3,93. Udruge koje su dobile financijsku potporu opći ugled Nacionalne zaklade ocjenjuju sa srednjom ocjenom 4,23, dok udruge koje nisu dobile financijske potpore ugled Nacionalne zaklade ocjenjuju s ocjenom 3,73. Udruge se o Nacionalnoj zakladi informiraju najviše preko njene internetske stranice, više od 90 posto njih je izjavilo da informacije potraže upravo na taj način. Oko 30 posto njih dobiva informacije preko elektroničke pošte od Nacionalne zaklade, po 15 posto anketiranih ih dobiva preko medija i preko informativnih publikacija, dok oko 10 posto anketiranih informacije dobiva od zaposlenih u Nacionalnoj zakladi. Što se tiče očekivanja koja anketirane udruge imaju od Nacionalne zaklade na prvom mjestu su viša sredstva za institucionalne potpore, na drugom mjestu više raznolikih natječaja, na trećem mjestu po važnosti su očekivanja oko viših iznosa za potpore, a na četvrtom mjestu jednostavnija dokumentacija za natječaje. Najveće manjkavosti Nacionalne zaklade je po mišljenju anketiranih su zatvorenost, birokracija, centraliziranost, tako misli 23,7 posto anketiranih. Oko 10 posto anketiranih smatra da je manjkavost manjak suradnje s udrugama, a oko 6 posto loša interna organizacija. Nešto manje od 6 posto anketiranih smatra da je manjkavost premalo edukacije o načinu dobivanja potpore, a oko 5 posto njih smatra da je Nacionalna zaklada pristrana. Opće zadovoljstvo s Nacionalnom zakladom anketirane udruge ocjenjuju sa srednjom ocjenom 3,77, udruge koje su dobile financijsku potporu daju ocjenu 4,17 dok udruge koje nisu dobile financijsku potporu ocjenjuju zadovoljstvo s ocjenom 3,46. 2. ISTRAŽIVANJE O VIDLJIVOSTI I PREPOZNATLJIVOSTI MEčU MEDIJIMA Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 novinara tiskanih i elektronskih medija. Za Nacionalnu zakladu nikad nije čuo samo jedan novinar od anketiranih 30 novinara. 36,7 posto anketiranih novinara izjavilo je da Nacionalnu zakladu poznaje samo po imenu, 40 posto da ju djelomično poznaje a 13,3 posto da je poznaje dobro. Dva su novinara (6,7 posto) izjavila da Nacionalnu zakladu poznaju vrlo dobro. 25 novinara od anketiranih 30 čulo je za raspisivanje natječaja za organizacije civilnog društva, što predstavlja 83,3 posto. Njih 15 od 30 (50 posto) čulo je za časopis Civilno društvo.hr, 60 posto anketiranih novinara (18 od 30) čulo je za edukaciju o EU, 20 anketiranih novinara čulo je za uspostavljanje suradnje između Vlade RH i organizacija civilnog društva (što predstavlja 66,7 posto). 17 anketiranih novinara čulo je za knjigu Vodič kroz fondove EU (što predstavlja 56,7 posto), njih 13 je čulo za istraživanja (56,7 posto), a 18 novinara čulo je za decentralizaciju i regionalni razvoj, što predstavlja 60 posto anketiranih novinara. 2 anketirana novinara (6,7 posto) ocijenila su Nacionalnu zakladu kao vrlo uglednu, 11 novinara ocijenilo ju je kao uglednu (36,7 posto), jednako tako 11 novinara je ocijenilo Nacionalnu zakladu kao djelomično uglednu (36,7 posto), 2 anketirana novinara ocijenila su Nacionalna zakladu da nije ugledna (6,7 posto), a jedan je novinar odgovorio da Nacionalna zaklada uopće nije ugledna. Srednja ocjena ugleda iznosi 3,41, što znači da je Nacionalna zaklada djelomično ugledna. Novinari se najviše slažu s tvrdnjom da Nacionalna zaklada pomaže razvoju civilnog društva u Hrvatskoj, za što su dali srednju ocjenu 4,33. Sa srednjom ocjenom iznad četiri ocijenili su još tvrdnje da je Nacionalna zaklada otvorena za prijedloge (srednja ocjena 4,09) i da ima stručne zaposlenike (4,05). Srednja ocjena kojom su anketirani novinari ocijenili komuniciranje Nacionalne zaklade s medijima iznosi 3,20. 3. ISTRAŽIVANJE O VIDLJIVOSTI I PREPOZNATLJIVOSTI U OPĆOJ JAVNOSTI Istraživanje u općoj javnosti provedeno je na uzorku od 1000 ispitanika, slučajnim sistematičnim uzorkom na osnovi telefonskog imenika Republike Hrvatske 2001. u kombinaciji kvotnog uzorka (po županijama, spolu i starosti) Gotovo 92 posto anketiranih nikad nije čulo za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. 5 posto anketiranih izjavilo je da je slabo poznaju (samo po imenu), 2,6 posto anketiranih izjavilo da djelomično poznaje, 6 anketiranih da dobro poznaje, a jedan je anketirani izjavio da vrlo dobro poznaje Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva. Između 83 anketiranih njih je 33,7 posto čulo za raspisivanje natječaja, 34,9 posto za časopis Civilno društvo.hr, po jednak postotak od 63,9 posto za edukaciju o EU i uspostavljanje suradnje između Vlade RH i organizacija civilnog društva, 43,4 posto izjavilo je da je čulo za knjigu Vodič kroz fondove EU, 30,1 posto za istraživanja, a 43,4 posto za decentralizaciju i regionalni razvoj. Srednja ocjena kojom anketiranih ocjenjuju opći ugled Nacionalne zaklade je 3,29. ISTRAŽIVANJE U UTJECAJNOJ JAVNOSTI O PERCEPCIJI RAZVOJA CIVILNOGA DRUŠTVA I O DOPRINOSU NACIONALNE ZAKLADE TOM RAZVOJU Istraživanje o mišljenju predstavnika utjecajne javnosti (Hrvatski sabor, Vlada, ministarstva i uredi VRH, javne institucije) o razvoju i ulozi civilnoga društva te o Nacionalnoj zakladi provedeno je metodom dubinskoga intervjua sa 10 predstavnika utjecajne javnosti. Na pitanje koliko je razvijeno civilno društvo u Hrvatskoj, od 10 ispitanika, devet ih je ocijenilo hrvatsko civilno društvo djelomično razvijenim (ocjena 3), a jedan ocjenom 4 (razvijenim). Srednja ocjena, prema tome, iznosi 3,10 – civilno društvo u Hrvatskoj je djelomično razvijeno. Na pitanje što bi Vlada trebala učiniti kako bi utjecala na poboljšanje stanja u razvoju organizacija civilnog društva i zašto, odgovori se prvenstveno odnose na područje financiranja: trebalo bi dati više sredstava, uvesti jasna financijska pravila, uvesti porezne i carinske olakšice i povlastice za međunarodne organizacije koje pomažu civilno društvo u Hrvatskoj, uvesti oštrije kriterije za financiranje kroz natječaje, preispitivanje jesu li sredstva došla do onih kojima su najpotrebnija, to jest jesu li oni kojima je potrebno dobili informacije i druge oblike pomoći koji su im od koristi. Za udruge koje imaju rezultate treba uvesti stimulacije. Prepreke razvoju civilnoga društva prema mišljenju utjecajne javnosti jesu jaka administracija i birokracija, nedovoljno stabilno financiranje, nepostojanje jasnijeg razgraničenja između udruga koje djeluju za opće dobro od onih koje služe malom, uskom interesnom krugu. Na pitanje je li Nacionalna zaklada pridonijela razvoju civilnog društva u Hrvatskoj i na koji način od 10 ispitanika, jedan je odgovorio da Nacionalna zaklada nije pridonijela razvoju civilnog društva (ocjena 2), tri su odgovorila kako je djelomično pridonijela (ocjena 3), tri da je pridonijela (ocjena 4) i tri da je puno pridonijela (ocjena 5). Srednja ocjena doprinosa Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj je 3,8 – Nacionalna zaklada je pridonijela razvoju civilnog društva. Među brojnim nabrojenim načinima kako Zaklada pridonosi razvoju civilnog društva, jedan je anketirani izjavio: U percepciji javnosti Zaklada je usadila ideju da je civilno društvo nešto važno. zaklada.civilnodrustvo.hr