Kako je diplomacija riješila problem ZERP-a

Time će se formalno ispuniti saborska odluka o stavljanju ZERP-a na snagu, ali se neće prekršiti upozorenje Romana Prodija kako očekuje da talijanski brodovi neće nailaziti na zapreke. Pitanje je, međutim, kako će na to reagirati Slovenci, kojima nije sporan ni ekološki ni ribarski dio ZERP-a, nego zemljovidi koji ga određuju jer "prejudiciraju granicu". Iako bi, nakon što je Francuska brz ulazak Hrvatske u EU posljednjih dana jasno istaknula kao svoj strateški interes, bilo teško očekivati da Slovenija prikupi glasove trećine zemalja članica, koliko je, prema Pregovaračkome okviru, nužno za obustavu pristupnih pregovora, ona pregovore može i sama de facto zamrznuti, kao što to već čini s poglavljima Ribarstvo i Pravda, sloboda i sigurnost. A i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso, koji je ovih dana podsjetio da se spor zbog ZERP-a temelji na "dvostranim pitanjima Slovenije i Hrvatske", istovremeno je naglasio kako EU od Hrvatske očekuje da poštuje sporazum koji je potpisala, da ZERP neće staviti na snagu za EU. Ako se hrvatska diplomacija ponovno vara, evo – dok čekamo da neki ekonomist u Vladi napokon izračuna koje su gospodarske prednosti, a koje moguće štete od primjene ZERP-a – kratke računice: Hrvatska trenutačno iz pretpristupnih fondova EU dobiva oko 150 milijuna eura godišnje; ispregovara li novčarski paket kako su to učinile zemlje iz prethodnoga vala proširenja, poslije ulaska u članstvo dobivat će sedam puta više, dakle oko milijardu i 50 milijuna. Ostane li, pak, zbog ZERP-a izvan EU, a ako je točna računica da Talijani u ZERP-u godišnje izlove ribe za 200 milijuna eura, za što im treba naplatiti dozvole u visini četvrtine ulova, RH će, uz 150 milijuna eura od EU, dobiti još 50 milijuna od Talijana – ukupno 200 milijuna. Tako ćemo za svaku godinu koju zbog ZERP-a odgodimo ulazak u EU ostati kratki za 850 milijuna eura.