13. sjednica
Trinaesta sjednica započela je aktualnim satom na kojem je gradonačelnik opet izlazio za govornicu, iako nije tražio niti dobio riječ, pa je ponovno predsjedavajući Boris Šprem prekidao sjednicu koja je netom započela. Sada se već spominje i moguća uloga redara koji bi trebali izbacivati iz dvorane nedisciplinirane učesnike zasjedanja. Ali, to više nije zanimljivo nikome!
Prilikom aktualnog sata prisustvovali smo jednoj čudnoj političkoj igri HDZ-a, čiji su zastupnici nemilo napadali Ivu Čovića, predsjednika Holdinga, za važne i nevažne probleme, za ono što bi on trebao znati i za ono što ne bi trebao, pa čak i zbog neke lokacijske dozvole koju je izdao gradski ured kojeg vodi gospodinJelavić. Što im bi?
Prilikom aktualnog sata prisustvovali smo jednoj čudnoj političkoj igri HDZ-a, čiji su zastupnici nemilo napadali gospodina Ivu Čovića, predsjednika Holdinga, za važne i nevažne probleme, za ono što bi on trebao znati i za ono što ne bi trebao, pa čak i zbog neke lokacijske dozvole koju je izdao gradski ured kojeg vodi gospodin Jelavić. Što im bi? Navodno, tako oni zamišljaju izazivanje političke krize koja bi neminovno trebala što prije dovesti do novih gradskih izbora, na kojima bi HDZ imao pobjediti! Tko god je smislio ovu strategiju u nečemu je "falio" - zaboravili su napadati aktualnog gradonačelnika. Zar udruženi s njim i njegovim kadrovima žele ubuduće vladati Gradom?
Najznačajnija točka dnevnog reda bilo je svakako izvješće o prošlogodišnjem proračunu, koji je realiziran s manjkom od 800 milijuna kuna. Međutim, tome bi trebalo dodati jamstva koje Grad daje svojim poduzećima i kreditne obaveze Grada, pa se dolazi do 1,2 milijarde kuna. Suma sumarum zabrinjavajuće!
Ekonomski stručnjaci bili su glasni i jasni. Zastupnik HNS-a Dragan Kovačević rekao je da gradski deficit iznosi 14 posto, dok je deficit u Grčkoj iznosio 12 posto. Pitao se kad će nestati novca za plaće i kad će prestati voziti tramvaj. Zastupnik Velimir Srića je govorio kako već šesti puta ponavlja da se radi o lošem planiranju i lošem gospodarenju. Kao primjer navodi subvencije HŽ-u i ZET-u koje se realizirane u stopostotnom iznosu, a nisu prioriteti definirani planom iza kojeg stoje stručnjaci.
Da nije samo recesija kriva gradskim deficitima, jasno pokazuju indeksi prihoda i rashoda koji se odnose na izgradnju komunalne infrastrukture
Činjenica je da su prihodi grada smanjeni zbog recesije (indeks prihoda 2009/2008 je 92). Izvješće tvrdi da je gradonačelnik poduzeo snažne mjere štednje, no one su očigledno nedostatne ili su promašile cilj. Od tridesetak glavnih stavaka rashoda koje sam analizirala samo ih je nekoliko imalo indeks rashoda niži od spomentog indeksa prihoda: naknade zastupnicima (82), Ured za strategijsko planiranje (86), Zavod za prostorno uređenje (87), Ured za upravljanje u hitnim situacijama (89) i Zavod za zaštitu spomenika (90). Svi drugi gradski uredi i korisnici proračuna koji primaju sredstva preko tih ureda imaju indeks rashoda veći od 89 - prosječno on iznosi 98.
Da nije samo recesija kriva gradskim deficitima, jasno pokazuju indeksi prihoda i rashoda koji se odnose na izgradnju komunalne infrastrukture. Dok je indeks prihoda iz komunalnog doprinosa manji od prosječnog indeksa prihoda i iznosi samo 89, rashodi za gradnju iz komunalnog doprinosa imaju indeks 131, a rashodi za gradnju cesta čak 143. Rečeno je da je indeks rashoda veći od 100 kažnjiv po Zakonu o proračunu. Isprika za ovu disproporciju je uvijek u onim započetim radovima koje treba dovršiti. No faktično, otvaranjem gradilišta "širom i popreko" cijelog gradskog područja, gdje se već kojem investitoru prohtije, bez racionalne etapne realizacije GUP-om planiranih građevinskih područja, uprihođeni komunalni doprinos nikako ne može i nikad neće pokriti obaveze koje grad preuzima za opremanje aktiviranog građevinskog zemljišta. Zbog toga je na tematskoj sjednici skupštine 18. ožujka ove godine, koja je bila posvećena problemima prostornog razvoja grada, donesen jedan od važnih zaključaka - da Grad mora započeti s etapnim prostornim planiranjem. Otada je prošlo već tri mjeseca i ništa nije poduzeto da se to realizira. Kasnimo!
S dnevnog reda ove sjednice skinute su dvije točke za koje sam utrošila najviše vremena u pripremi: Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenje (UPU) "Munja" i UPU "Savski park". Oba su plana skinuta sa dnevnog reda jer su utvrđene neke proceduralne greške. No, posebno je zanimljiv slučaj UPU "Munja". Potpredsjednica Skupštine Tatjana Holjevac na klubu zastupnika svoje nezavisne liste i SDP-a upozorila je da je dosada važeći UPU nakon donošenja na Skupštini mijenjan kroz "ispravke" Odluke o donošenju plana, koje je potpisala bivša tajnica skupštine Greta Augustinović. "Ispravljen" je, odnosno povećan postotak tlocrtne izgrađenosti parcele poslovnog nebodera od trideset katova sa 50 posto na 90 posto!
Nevjerojatno, ali istinito, tajnica Skupštine dozvolja gotovo dvostruku izgrađenost parcele nebodera! Kako je ovih dana i Vijeće gradske četvrti Trnje alarmiralo javnost sličnim bujanjem izgrađenosti u naselju Vrbik, temeljem ispravki koje je potpisala bivša tajnica Skupštine, a listanjem Službenih glasnika Grada Zagreba utvrđeno da "ispravke" prostornih planova nisu izuzetna, već učestala pojava, formirano je posebno povjerenstvo koje će istražiti sve takve slučajeve i utvrditi gdje se doista radilo samo o ispravkama, a gdje se radikalno mijenjao plan kao u slučaju "Munje".
Kojim je to strateškim gradskim dokumentom odlučeno da se industrijska zona ukida i Zagreb definitivno ostaje bez proizvodnje koja je nužni element zdrave ekonomije?
Zaista, može se pozdraviti i ovaj doprinos sređivanju odnosa u sustavu prostornog planiranja. No, zbog toga ovaj puta nisam imala prilike reći na Skupštini ono što mi se čini doista zabrinjavajuće u ovom planu. "Munja" je zdrav i rentabilan pogon koji proizvodi akumulatore i cijelu svoju proizvodnju plasira bez problema na tržištu. Nalazi se u sredini industrijske zone Žitnjak. Zbog čega taj pogon napušta ovu lokaciju, a time i grad Zagreb? Nije to prvi pogon čiji su vlasnici uspjeli izmjenom GUP-a prenamijeniti svoju proizvodnu parcelu u zonu mješovite namjene gdje bi trebalo graditi urede i stanove. U slučaju "Munje" radi se o tri poslovna nebodera i 5, 600 stanovnika koje se želi naseliti usred industrijske zone. Da bude apsurd još veći, u obuhvatu plana nalazi se pozamašno gradsko zemljište, koje bi Grad morao pripojiti susjednom naselju Kozari Bok (za brojne nedostajuće prateće sadržaje i parkovne površine tog substandardnog, pregusto izgrađenog naselja), a ne ga udruživati u sumnjive građevinske poduhvate bez prethodnih strateških razvojnih odluka.
Kojim je to strateškim gradskim dokumentom odlučeno da se industrijska zona ukida i Zagreb definitivno ostaje bez proizvodnje koja je nužni element zdrave ekonomije? Zar ćemo u industrijskim zonama graditi stanove za nezaposlene? Na to pitanje nije znala odgovoriti niti voditeljica izrade strateškog Zagreb plana Jadranka Veselić Bruvo. To se tako dešava, od slučaja do slučaja! Bravo! Budući da je povodom razmatranja problema proračunskog deficita najavljeno da će Odbor za gospodarstvo i Odbor za financije organizirati tematsku sjednicu Skupštine o gospodarskim problemima grada, odlučila sam tom prilikom staviti na dnevni red i problem stihijske dezindustrijalizaciju grada.
Na ovoj smo sjednici upoznali novog SDP-ovog zastupnika Davora Bernardića, koji je u zastupničkoj klupi zamijenio Zorana Milanovića i preuzeo vođenje kluba SDP-a umjesto Jurice Meića. U svom "nastupnom govoru" pokvario je pozitivan utisak koji je prije toga ostavio kratkom, inteligentnom reakcijom na provokaciju HDZ-ovih zastupnika, koji su željeli dokazati da SDP u Zagrebu gospodari mnogo neracionalnije nego HDZ na nacionalnom nivou. Svi znamo da nema velike razlike! Onaj pripremljeni govor bio je predugačak, pun praznih političkih fraza i poruka, tipa "trebalo bi" i "mi moramo", prema tome bez uvjerljivosti prethodne koncizne reakcije na provokaciju. Uostalom, kad na cjelodnevnoj sjednici postoji više od pedeset potencijalnih govornika, svaki kratki i jasan istup se neizmjerno cijeni, daleko više nego dosjetke i pokušaji duhovitosti za kojima često poseže i Jasen Mesić, a u čemu je nedostižno zamoran gradonačelnik. Samodopadna lamentiranja toliko iscrpljuju skupštinsku većinu da katkada odustajemo od rasprave u ime skraćivanja beskonačnih sjednica.
U ovom gradu sve je postavljeno naglavačke, pa gradski činovnici zaduženi za regulaciju parkiranja planiraju garaže izvan cjelovitog sustava prostornog planiranja
Tako, naprimjer, nisam reagirala, a trebala sam, u desetoj točki dnevnog reda kada je zastupnicima prezentirana "Komparativna analiza naplate parkiranja u europskim metropolama kompatibilnim s Gradom Zagrebom i efekti primjene Odluke o organizaciji i načinu naplate parkiranja". Analizu je izradio Ured za prostorno uređenje ... na zahtjev zastupnika, povodom rasprave o spomenutoj Odluci. Analiza na nekim mjestima deklarativno govori o potrebi oterećenja gradskog centra od osobnih automobila i davanju prednosti javnom prometu (čak se uvodi u razmatranje mogućnost naplate ulaska automobila u centar), da bi se na kraju nudio prijedlog izgradnje garaža kod HNK, na Britanskom trgu te u Gajevoj, Preradovićevoj i Draškovićevoj ulici, dakle u najužem povijesnom središtu. Jedan je zastupnik uočio tu anomaliju, koja će, nadajmo se, biti onemogućena kroz izmjene GUP-a koje se planiraju slijedećeg mjeseca. Naime, jednoglasno izglasanim zaključkom sa tematske skupštine o prostornom uređenju, traži se ponovno uvođenje zone zabrane izgradnje javnih garaža u najužem povijesnom središtu, gdje se nalaze navedene lokacije.
Ovo je još jedan primjer kako je u ovom gradu sve postavljeno naglavačke, pa gradski činovnici zaduženi za regulaciju parkiranja, planiraju garaže izvan cjelovitog sustava prostornog planiranja, koji cjeloviti sustav osim o dobrobiti parkiranja vodi računa o bezbrojnim komponentama cjeline grada.
Izvan skupštinske dvorane zbivala se važna akcija. Na izlasku iz uspinjače, oko 17 sati, dočekala me Tomićeva ulica puna policajaca s kacigama (specijalna policija?) i policijskih vozila. Turistima koji su sišli s Gornjeg grada pružena je dodatna atrakcija. Građani su sjeli na ulaz u Hoto gradilište u Prebraženskoj ulici, pokazujući da su sposobni blokirati cijelo gradilište ako institucije ne poduzmu korake koje bi bahatog investitora privele razumu. Slijedećih se dana oglasilo Državno odvjetništvo s nalazom protuzakonitosti u postupku izdavanja dozvola za sporni projekt. Očekuje se da će to pokrenuti reakciju institucija čiji bi pritisak naveo investitora na kompromis, da odustane od javne garaže i rampe u Varšavskoj ulici i zadovolji se zaradom koju će ostvariti prodajom stanova i poslovnog prostora.
