Prva srednja informatička škola u Zagrebu uvela je znakovni jezik kao obavezan nastavni predmet - prvobitni je cilj edukacija zdravih učenika kako bi škola bila spremna primiti i učenike oštećenog sluha.

Zasad ga uči pedesetak učenika, koji ga uče ni jedan nije nagluh, gluh ili gluhonijem jer je škola osnovana prije tri godine te ima samo tri razreda.
Ipak, već sad je specifična jer je znakovni jezik - jezik na kojem komuniciraju gluhe osobe - uvela prva u Hrvatskoj, a od učenika koji ga uče ni jedan nije nagluh, gluh ili gluhonijem. Nastava znakovnog jezika održava se jednom tjedno po dva školska sata.
'Djeca oštećenog sluha ili ona posve gluha zbog svijeta tišine u kojemu žive imaju maksimalnu mogućnost koncentracije i mogli bi biti izvrsni informatičari jer im informatička tehnologija pruža mogućnost komunikacije', kaže ravnateljica Prve informatičke srednje škole Jadranka Tudović.
Iz svog svijeta mira i tišine lakše se usredotoče na struku, zbog čega, smatra Tudović, ranije sazrijevaju i ako im se pruži prilika, mogu više i naučiti. Da bi im se omogućilo obrazovanje, potrebni su uvjeti, sredina u kojoj će se osjećati dobro. Stoga posve zdravi učenici u toj privatnoj, redovnoj školi uče jezik gluhih. Kada ga svladaju, škola će biti spremna primiti prve gluhe učenike.
U drugom dijelu projekta plan je, naime, upisati razred djece sa slušnim hendikepom i obrazovati ih u informatičare. Prva informatička škola, tvrdi njezina ravnateljica, jedina je srednja škola koja se bavi informatičkom tehnologijom u njezinom punom opsegu.
Informatički predmeti zastupljeni su s više od 60 posto satnice, što je oko 2600 sati nastave. U školi se stječu informatička znanja i zanimanja računalnog tehničara, računalnog programera, administratora sustava i dizajnera računalom.
'Zdravo dijete po prirodi je živahno, ali za znakovni jezik vrlo se lako zainteresira kao nešto novo i korisno, ne samo s motoričke i mentalne strane, nego i kao doprinos učenju civilnom društvu', kaže Tudović. Istina, srednjoškolci su se na prvim satovima znakovnog jezika smijuljili, no kasnije im je interes bio ozbiljno se pozabaviti novim predmetom. Znakovni jezik u školi se provodi u suradnji s Udrugom gluhoslijepih 'Dodir', čije predavače koriste na svakom satu.
Djeci tako predaje izvorni (gluhi) govornik i verificirani prevoditelj. U Udruzi 'Dodir' smatraju da se školski sustav premalo bavi gluhom djecom te da bi ovakav projekt dobro došao i drugim školama.
'Gluha osoba može puno lakše doći do zaposlenja kroz obrazovanje', kaže predsjednica Udruge Dodir Sanja Tarczaya.