Izmjene splitskog Generalnog urbanističkog plana su u tijeku, a građani su neinformirani i o njihovu sadržaju i o svojoj ulozi u planiranju.
Višedesetljetni rad u Urbanističkom zavodu Grada Zagreba, ali i sudjelovanje na projektu Južni Jadran te na nizu drugih istraživačkih i planerskih projekata u zemlji i inozemstvu, rezultirali su bogatim uvidom na kojem Borislav Doklestić temelji kritiku tranzicijskog napuštanja pozitivnih planerskih praksi, zalažući se za sustavno, strateško upravljanje urbanim prostorom.
Njegova nedavno objavljena knjiga Zagreb kakav (ni)je, svjedočanstvo je o razlozima likvidacije urbanističkog planiranja i vrlo vrijedan doprinos raspravi, primjenjiv i na Split.
Ni Zagreb niti Split nisu formulirali vlastite strategije razvoja, nisu pokrenuli gradske projekte, a aktualne su izmjene GUP-a svedene na "lov na svaku parcelu". Čini se da je i velik dio struke zaboravio da prostorno planiranje služi stvaranju temeljnih uvjeta za razvoj te zaštiti javnog interesa, a ne ucrtavanju investitorskih želja u planove gradova.
Način na koji su pokrenute aktualne izmjene Generalnog urbanističkog plana nedvosmisleno ukazuje na to da razvojne ideje nema, a javni se interes lažno suprotstavlja često spekulativnom poduzetništvu i stavlja u drugi plan, čime se gradska administracija odriče jedne od svojih osnovnih funkcija – planiranja održivog razvoja Splita.
Tako ne mora i ne treba biti, no uvjet za bilo kakvu suvislu raspravu, a zatim i akciju kojom bi se sadašnje loše prakse mijenjale, jest razumijevanje planerskih procesa.