S obzirom na to da mediji neosporno ostvaruju znatan utjecaj na naše poimanje i razumijevanje društva i svijeta, odnosno na formiranje "javnog mišljenja", pa i "zdravog razuma", ne čudi što je pitanje slobode medija jedno od središnjih problema svih modernih promišljanja demokracije.
Kao rezultat specifičnog historijskog okvira - koji uključuje četrdesetak godina socijalizma, ali i iskustvo ratnog orgijanja (još uglavnom) državnih medija koje je uslijedilo u nacionalističkim režimima širom regije - na našim prostorima dominiralo je, barem donedavno, uvjerenje o državi, tj. političkoj kontroli, kao najvećem, pa i jedinom neprijatelju slobode medija. Takva atmosfera pogodovala je nekritičkom prihvaćanju sada već univerzalnog recepta - privatizacije, koja se na hrvatskoj medijskoj sceni ubrzano provodi od početka milenija, da bi medijskim krajobrazom već krajem prvog desetljeća novog tisućljeća u potpunosti dominirali mediji u privatnom vlasništvu.
U procesu privatizacije, i nakon njega, dolazi do otpuštanja novinara i pogoršavanja uvjeta novinarskog rada u svrhu povećanja profita, što - uz izloženost medija tržištu - izravno utječe na srozavanje kvalitete sadržaja. No, jesu li prelaskom medija u privatne ruke novinari barem dobili slobodu izvještavanja, a građani pouzdan i odgovoran medijski sustav koji neće, po potrebi, služiti privilegiranoj manjini da manipulira većinom?
Savez udruga Rojca i Pilula vas pozivaju na tribinu i javnu raspravu pod nazivom "Javna funkcija medija - stanje i perspektive" na kojoj ćemo se kroz uvodna izlaganja gostiju i zajedničku raspravu baviti ulogom i položajem medija u suvremenim demokracijama kapitalističkog tipa, imajući posebno u vidu javnu funkciju privatiziranih medija, odnosno sistemska ograničenja i proturječja koja proizlaze iz sukoba privatnog (vlasništva nad medijima) i javnog interesa.
Koje funkcije bi mediji trebali obavljati u demokratskom društvu i jesu li ih privatni i komercijalni mediji u stanju izvršiti? S kojim se poteškoćama istovremeno susreću javni i neprofitni mediji pri zadovoljavanju javnog interesa? Kojim mjerama Vlada i Ministarstvo kulture nastoje ublažiti ogroman nesrazmjer moći na medijskoj sceni koji prijeti demokraciji? Kako su se već donesene mjere pokazale u praksi i koje su buduće perspektive i poželjni modeli razvoja jedne uistinu demokratske medijske strategije? Kakvo je stanje pulske i istarske demokracije sagledano kroz prizmu medijskih sloboda i što možemo učiniti po tom pitanju?
Uvodna izlaganja:
Igor Lasić - novinar Novosti i član KopMedije zadruge za medije. U prethodnih 20 godina surađivao je s više desetaka medija. Rođen 1970. u Dubrovniku, živi u Zagrebu.
Paulo Gregorović - novinar i glavni sindikalni povjerenik u Glasu Istre
Slađana Bukovac - novinarka i kolumnistica HRT-a
Andrea Milat - aktivistica i publicistica. Članica KopMedije zadruge za medije (nakladnik hrvatskog izdanja Le Monde Diplomatique). Bavi se marksističkim feminizmom, teorijama obrazovanja i medijima. Rođena je 1982. u Zadru.
Boris Postnikov - publicist i voditelj službe za javnu komunikaciju Ministarstva kulture. Bio je glavni urednik dvotjednika za društvo i kulturu Zarez. Uređuje emisiju Pojmovnik postjugoslavenske književnosti na 3. programu Hrvatskoga radija. Rođen je 1979. u Splitu.
Milan F. Živković - redatelj, aktivist i savjetnik u Ministarstvu kulture. Primarna područja djelovanja su mu kulturna politika, medijska politika i političko obrazovanje.
Moderatori:
Goran Matić, Željko Marković
Organizatori:
Savez udruga Rojc
Pilula - medijska platforma za teoriju i praksu društvenih promjena
