Jadranske tranzicije: Od soli do golfa

U zbirku jadranskih apartmanizacijsko-korupcijskih afera u ime razvoja i golfa ubrojila se i ulcinjska solana Bajo Sekulić u Crnoj Gori. Ta samozvana ekološka država, i prema nedavnom istraživanju ruskih medija još malo pa "Ruska Gora", s trenutnih 40 posto nekretnina u vlasništvu nositelja ruskih putovnica, u apartmanizaciji i rasprodaji napredna je čak i u usporedbi s ostalim jadranskim susjedima.

Osim što se u Ulcinjskoj solani nešto čak i proizvodi ili se donedavno proizvodilo, ovo je i izuzetno važno područje za ptice gdje obitava 250 od ukupno 500 vrsta koje se mogu naći u Crnoj Gori. Samu solanu je 2004. godine od države preuzeo Eurofond podgoričkog biznismena Veselina Barovića, i od tada počinje njezin raspad koji je doveo do pokretanja stečajnog postupka u travnju prošle godine.

"Eurofond i Barović do sada nisu pokazali interes da kompaniju izvuku iz stečaja", piše u siječnju crnogorski portal Vijesti online. Za to jednostavno nemaju financijske računice jer je u posljednjoj izmjeni Prostornog plana Crne Gore područje solane prenamijenjeno u građevinsko za izgradnju hotela i golf terena. Cijena zemljišta tako je višestruko porasla, dok je vrijednost radnika i soli ostala na niskim granama. "Solanu je kupio za 800 tisuća, a sada pokušava da je proda za skoro 260 miliona eura što znači da bi ovaj vješti biznismen, ako mu to uspije, zaradio 320 puta veću sumu od uložene, a da pritom nije morao da se trudi da ulaže i vodi kupljeno preduzeće, već samo da ga uništi", piše Radio Slobodna Evropa.

To je područje sada "turističko-razvojna zona", predano tako mešetarenju zemljištem i daljnjem izjedanju apartmanizacijskog biznisa ostataka vrijednih prostora na crnogorskoj obali. Prema pisanju lokalnih medija, izradu Prostornog plana do 2 020 godine financirala je tamošnja delegacija Europske unije pa se tako i Unija našla u ovom skandalu.

Prenamjena je usvojena unatoč protivljenju građana Ulcinja i brojnih nevladinih organizacija, a neke od njih bezuspješno zazivaju i tamošnjeg državnog tužitelja da krene u akciju. 

"Ovaj je ekološki dragulj najznačajnije gnijezdilište, zimovalište i odmorište pri seobi ptica na istočnoj obali Jadrana čime njegova vrijednost prevazilazi isključivo interes Crne Gore, budući da ptice koje tamo borave i koje treba da budu osnovni pokretač turističkog razvoja zaleđa Velike plaže nijesu 'crnogorske ptice' već dolaze sa drugih područja. Zbog svih tih vrijednosti ovo područje je prepoznato kao IBA-područje od međunarodnog značaja za boravak ptica, zatim kao Emerald stanište Bernske konvencije, a od 2008. godine nalazi se na listi potencijalnih Natura 2000 staništa u Crnoj Gori", stoji u apelu organizacije Green Home.

Kako je Ulcinjska solana i na Ramsarskoj listi međunarodno značajnih močvarnih staništa, iz Ramsarske konvencije ponudili su crnogorskoj Vladi i vlasniku rješenja koja bi se zasnivala na tome da solana nastavi proizvoditi sol i razvijati održive oblike turizma, kako se to radi na najvećoj močvari na Mediteranu u Camargueu, na jugu Francuske, a od čega ovaj park prirode ubira miljune svake godine. Međutim, oni se

"Upozoravamo cjelokupnu javnost da bi uništavanje ulcinjske Solane jednom za svagda ugasilo nadu da ćemo ostvariti ustavno opredjeljenje i postati ekološka država, što bi nesumnjivo imalo negativan efekat i na razvoj turizma kao jedne od strateški najvažnijih grana", apelirao je i Ekološki pokret OZON krajem prosinca.

Crnogorska je priča šira od golfa i ekologije. Osim prenamjene i uništavanja poljoprivrednog zemljišta, što je obično slučaj u Hrvatskoj, ova priča uključuje i uništenje proizvodnje. "Kupovina fabrike samo zbog vrijednog zemljišta je specifičnost crnogorskog modela privatizacije koji za rezultat ima, sa jedne strane, stotine otpuštenih radnika i propale fabrike, a sa druge ogroman profit za nove vlasnike tako privatizovanih kompanija", objašnjava lokalni ulcinjski portal. 

Hrvatske golferske novosti

Međutim, i mnogobrojni negolferski slučajevi u Hrvatskoj govore da ovo ipak nije "specifičnost crnogorskog modela privatizacije", već širi regionalni model brze propasti za 99 posto, a koristi za malobrojne.

U najnovijem valu golfiskacije Hrvatske, i Grad Duga Resa u predloženim izmjenama i dopunama svog prostornog plana uvrstio je mogućnost izgradnje golf igrališta uz još neke druge "sportske-rekreativne sadržaje" u prostoru između naselja Mrežnički Varoš i Pećurkovo Brdo na oko 100 hektara. Udruga Eko Pan je upozorila da ni pri ovom biranju lokacije nisu poštovani minimalni kriteriji za njezin odabir. Naime, sporni prostor nalazi se na zaštićenom području i području predviđenom za zaštitu.

"Planiranje izgradnje golf igrališta na spornom području protivno je Ustavu Republike Hrvatske jer predstavlja neopravdano ograničenje prava vlasništva. Planiranje golfskog igrališta u prostornim planovima županija, gradova i općina zahtijeva od planera potrebna znanja glede kriterija odabira područja, bez kojih nije moguće kvalitetno i stručno utemeljeno planirati. Ovaj slučaj obilježava nepostojanje jasnih ekonomskih kriterija i analiza dok sumnjamo u špekuliranje zemljištem u interesu pojedinaca ili više njih, protivno javnom interesu", priopćili su u siječnju. 

Trbuhom za golfom moći će se ići i u Trbušance, kraj Vinkovaca, ako je suditi prema najavama vinkovačke Gradske uprave. U Trbušancima bi trebali biti građeni golf tereni, hipodrom, edukativni tematski park "9.000 godina Vinkovaca" s pratećim sadržajima te astronomski centar.

Ljetos, kada je Ministarstvo turizma objavilo natječaj, Grad Vinkovci, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, dobio je oba projekta kao projekte od interesa za Hrvatsku budući da su oba plana bila 1997. uključena u strategiju prostornog razvitka RH, piše Glas Slavonije 19. siječnja.

Na čemu se temelji entuzijazam da će golferi Europe navaliti na Trbušance ili Dugu Resu nije objašnjeno, pošto u Hrvatskoj golf nije masovni sport, i domaći golferi će teško isplatiti investiciju.

Iz Istre pak, dolazi vijest da su počeli radovi na igralištu Marlera. Do veljače ograđaju prostor, zatim "nastupaju veliki bageri i kamioni". U interpretaciji golf-friendly dnevnih novina Glasa Istre, opis radova izgleda ovako: "I dok smo obilazili Marleru poljoprivrednici su pobirali karfiol na njivama koje će uskoro biti preorane, a na tim će se površinama najvjerojatnije posaditi trava. Zanimljivo je bilo između polja cvjetače vidjeti žičanu ogradu".  Glas Istre piše "konačno golf", a hoteli Kempinsky zatvoreni su i ove zime unatoč tome što imaju golf igralište, što baca drugačiju sjenu na obećanja o cjelogodišnjoj sezoni zbog golfa. 

^{Članak je objavljen uz podršku Heinrich Böll Stiftung - Hrvatska. Iznesena} 

^{mišljenja nužno ne odražavaju stajalište Heinrich Böll Stiftunga.}