super.jpgOtvorenje izložbe Lost in the Supermarket održat će se 5. svibnja u 19 sati, u zagrebačkoj galeriji Pikto (Branimirova 29). Izložba ostaje otvorena do 30. svibnja.

Skupna izložba naziva Lost in the Supermarket prva je u nizu izložbi mladih kustosa u ciklusu Samo jednom prvi put koju su osmislile Petra Šarin i Anja Tomljenović, studentice preddiplomskog studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ciklus Samo jednom prvi put osmišljen je kako bi se mladim kustosima pružila prilika za izlaganje. Kako i sam naziv govori, uvjet izlaganja u sklopu ovog ciklusa je da kustosi do sada nisu samostalno postavili izložbu.

Tema izložbe je osvrt na aktualno stanje u suvremenom društvu, a petero umjetnika (Toni Mažuranić, Matej Knežević, Mercedes Bratoš, Anja Maleć, Leo Vukelić) kroz različite medije, formu i sadržaj kritizira konzumerizam, sveprisutnost marketinških strategija u masovnim medijima i privremeno zadovoljstvo pojedinca trivijalnim iskustvima. Sve to na koncu rezultira dehumanizacijom i otuđenjem suvremenog čovjeka, a povezivanje teme s lokacijom izložbe u poznatom zagrebačkom trgovačkom centru suočava posjetitelja s iskrivljenom slikom i vrijednostima današnjeg društva.

Slikarstvo Mateja Kneževića upućuje direktnu kritiku konzumerizmu. Kupljene jabuke u plastičnoj vrećici s bar kodom stvaraju satiričnu igru žanra mrtve prirode sa suvremenim kontekstom potrošačkog društva (Zbilja mrtva priroda, 2010.), a potrošač sa zavezanim očima portretira njegova tipična predstavnika (Sprajt, 2010.). Kneževićevi su objekti duhoviti komentari na pasivnost i tromost društva, utjelovljeni u naušnicama s funkcijom čepića za uši (Anti-noise accessories, 2011.) ili u formi nepraktične posude za voće s nagomilanim naljepnicama proizvođača (I like Eatock, 2011.).

ends_mrtvapriroda.jpg

Toni Mažuranić umjetnica je koja istražuje snažan utjecaj medija na suvremenu ženu i prezentaciju univerzalnog modela ženske ljepote na naslovnicama međunarodnog časopisa Cosmopolitan. Kombinacijom pop-artovskog i hiperrealističnog izričaja te apliciranjem šljokica i reflektirajućeg materijala na ulja na platnu u svojim djelima iz ciklusa Cover[THE]Girl iz 2013. provocira moment spoznaje u promatraču te ga potiče na preispitivanje vlastitih predrasuda i ideala.

ends_toni.jpg

Dok se Mažuranić bavi odnosom žene prema suvremenim standardima ljepote, koji se većinom pasivno preuzimaju i primjenjuju, Mercedes Bratoš u svojim radovima tematizira klasičnu ljepotu prošlih vremena. Slike iz ciklusa Hollywood stars iz 2013. prožete su nježno-nostalgičnom notom koja priziva holivudsku eleganciju filmskih zvijezda poput Audrey Hepburn, čija klasična ljepota nikada ne izlazi iz mode. Ta nostalgija priziva bijeg u vrijeme privlačnije od današnjeg, lišeno nagomilanosti sadržaja i otuđenosti

ends_ls.jpg

Ideja kritike reklamokracije predstavljena je audio-video instalacijom Anje Maleć Reklame, hvala NE! iz 2015. Rad se sastoji se od dva dijela - beživotnog trodimenzionalnog prikaza šopingholičarke te niza monitora s video projekcijama dijelova reklama poznatih modnih kuća, izvlačeći ih iz njihovog izvornog konteksta i stvarajući nizove lišene značenja. Umjetnica kritizira društvo zasićeno informacijama i reklamnim porukama i preispituje koncept ponovne upotrebe potrošačevih vlastitih ideja i memorije, prepakiranih i prodanih nazad upravo njemu.

Leo Vukelić uz dozu humora i ironije komentira prvenstvo sporta nad umjetnošću radovima iz ciklusa Remek djela sportskih terena iz 2011. Umjetnik prenamjenjuje reprodukcije djela starih majstora poput Rubensa, Tiziana ili El Greca, izrađujući predimenzionirane ili neupotrebljive sportske rekvizite u općepoznatoj formi lopti, dresova, rukavica i vreća za boks. Tema je to koju i dalje razrađuje, komentirajući stav društva o umjetnosti koja u oku suvremenog potrošača postaje neupotrebljiva i nevažna.

ends_konj.jpg