Istra prošarana ožiljcima od kamenoloma

Istra je naprosto prošarana kamenolomima. Po podacima u najnovijem hrvatskom Atlasu rudarstva, u 74 registrirana eksploatacijska polja na području Istarske županije, od kojih je 68 aktivno, godine 2004. iskopano je 3,3 milijuna kubika mineralnih sirovina. To je dvaput više nego u Šibensko-kninskoj i Zagrebačkoj te triput više nego u Zadarskoj županiji. Od svega toga lokalna samouprava ima malo koristi. Naime, po podacima Istarske županije, na ime rente, koja iznosi 2,6 posto od prihoda ostvarenog prodajom mineralnih sirovina, u 2005. godini u Istri je prikupljeno zanemarivih tri milijuna kuna. Javna je tajna da brojni koncesionari kamenoloma u cilju izbjegavanja plaćanja rente »friziraju« podatke o iskopanim količinama sirovine pa je stvarno stanje i gore od službenih podataka. Svakodnevne su primjedbe građana na miniranje, buku i prašinu pa je Županija u novi Prostorni plan unijela niz restrikcija za otvaranje novih kamenoloma. Najvažnije je da se ne mogu otvarati na udaljenosti manjoj od 500 metara zračne linije od naseljenih mjesta. No, ni to, kao ni postroženi uvjeti za rad i obaveza sanacije zemljišta, nisu smanjili zanimanje investitora. Stroži uvjeti za nove kamenolome Županija je stoga nedavno pokrenula izradu Studije potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina, koja će na osnovi interdisciplinarnog istraživanja odgovoriti ima li lokalna samouprava koristi od rada brojnih kamenoloma u Istru i je li potrebno otvaranje novih. Ovaj se dokument izrađuje u zagrebačkom Rudarsko-tehnološkom fakultetu, a u postupak izrade je, uz Županiju, uključena i Grupacija industrije nemetala i građevinarstva pri istarskom ogranku Hrvatske gospodarske komore. - Činjenica je da se od rada kamenoloma u Istri prihoduje tek tri milijuna kuna rente, a iza njih u prostoru ostaju ožiljci koji se rijetko ili nikada ne saniraju. Prvim istraživanjima smo došli do podataka da je investitorima Istra najzanimljivija za eksploataciju mineralnih sirovina, ali je riječ uglavnom o proizvodnji građevinskog šljunka. Velik se dio tog šljunka prevozi u druge dijelove Hrvatske i izvozi, a od toga lokalna samouprava nema gotovo nikakve koristi, kaže Josip Zidarić, pročelnik županijskog Odjela za održivi razvoj koji je zadužen za izradu ove studije. Stop izvozu šljunka iz Istre Zanimljivo je da se sirovine izvoze upravo iz kamenoloma na čiji rad stiže najviše primjedaba. Antenal kraj Novigrada, smješten između dviju turističkih zona na sjevernom rubu Tarske vale, gotovo je isključivo u funkciji proizvodnje šljunka i lomljenog kamena za izvoz. Zbog izvoza na tom je dijelu obale »odvaljeno« čitavo brdo. Slično je i s kamenolomom u Vranju, iz kojeg se šljunak uglavnom odvozi u druge dijelove Hrvatske. Županija će stoga tražiti da se u Istri iskopava onoliko sirovina koliko je potrebno ovdašnjem građevinarstvu i proizvodnji koja se temelji na preradi mineralnih sirovina. Ti pokazatelji, uklapanje u prostorne planove i ostvarivi planovi sanacije bit će presudni u davanju dozvola za daljnji rad kamenoloma. - Lokalna samouprava bi trebala odobriti rad onoliko kamenoloma koliko je potrebno za opskrbljivanje ovdašnjih građevinara. Mogao bi se odobriti i iskop sirovine za izradu proizvoda od kamena, od onog oblikovanog arhitektonskog do galanterije koja se koristi za pokrivanje javnih površina. U svim tim slučajevima trebala bi se realno prikazivati i plaćati renta te poslovati po zakonskim i sigurnosnim uvjetima, s obavezom sanacije koja neće čekati prestanak rada, već će se odvijati u fazama otkopavanja sirovine, kaže Zidarić. Ocjena pozitivnih i negativnih utjecaja na prostor Studijom će se ocijeniti sadašnje stanje i predložiti na koji će se način ostvariti održivo korištenje mineralnih sirovina. Provest će se i inventura zaliha mineralnih sirovina te postojećih eksploatacijskih polja. Nadalje, utvrdit će se legalno i ocijeniti nelegalno izvađene količine te prikupljanje i raspodjela rente. Procijenit će se i potražnja za mineralnim sirovinama i na temelju toga izraditi analiza mogućeg razvoja eksploatacije. Pritom će se ocjenjivati i očekivani poslovni učinci, posebno na zaposlenost i financijsku dobit. Odredit će se i negativni učinci, kao što su utjecaj na okoliš i sukob s drugim interesima u prostoru. Posebna će se pažnja posvetiti mogućnostima obrade mineralnih sirovina, uspostavi efikasnog informacijskog sustava, politici zaštite okoliša i ulozi Županije, gradova i općina u politici eksploatacije mineralnih sirovina. Utvrdit će se i utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš te opisati sadašnje stanje prostora po završetku rada kamenoloma. U lokacijskim dozvolama i projektnim rješenjima na osnovu kojih su dodijeljene koncesije za izvođenje rudarskih radova zakonski je utvrđena obaveza sanacije devastiranog zemljišta, no toga se investitori često ne pridržavaju. Mali utjecaj lokalne uprave na represivni aparat Lokalna samouprava ima velike ovlasti u reguliranju rada kamenoloma. Prvenstveno se to ogleda u donošenju prostornih planova i utvrđivanju lokacija i uvjeta pod kojima se kamenolomi mogu otvarati. Po Zakonu o zaštiti okoliša oni se mogu otvoriti po strogim propisima, uz obavezno usvajanje studije utjecaja na okoliš, kojoj prethodi javna rasprava. Nakon toga donose se rješenja o prihvatljivosti zahvata, na temelju kojih se izdaje lokacijska dozvola i izrađuju rudarski projekti. Na žalost, lokalna samouprava ima mali utjecaj na rad represivnog aparata. Kontrolu naknada za eksploataciju mineralnih sirovina naime provodi Ministarstvo financija pa općine i gradovi, i pored obaveze da svaki kamenolom mora imati propisanu elektronsku kolnu vagu, imaju mali utjecaj na naplatu. Zbog neplaćanja naknada državna uprava može oduzeti rudarsku koncesiju i zatvoriti eksploatacijsko polje. Kamenolom se može zatvoriti i zbog neracionalnog iskorištavanja te nepridržavanja uvjeta za očuvanje okoliša i zdravlja ljudi. Za dvije županije samo jedan rudarski inspektor Inspektorati koji utvrđuju ove nepravilnosti su međutim pod državnom paskom, a sjedište rudarske inspekcije je u Rijeci. Zaposlen je tek jedan inspektor pa su nadzori u Istri rijetki. Od svih protesta građana stoga je dosad bilo malo koristi, upravni su postupci dugi, a na njih postoji i mogućnost žalbe, što ih produžava u nedogled. Od 469 nadzora obavljenih u 2005. godini na području cijele države, inspektori su u 82 slučaja zbog nepravilnosti privremeno zabranili rad kamenoloma. Na kraju postupaka su međutim u samo 12 slučajeva zaustavili rudarska postrojenja. Eksploatacija mineralnih sirovina je karakteristična po tome što nepovratno troši prirodne rezerve. Dio ipak valja ostaviti i budućim generacijama pa je racionalnost jedna od temeljnih odrednica rudarske struke. Inicijativa donošenja studije opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina je na tom tragu. Uz to, javnost je danas više ekološki senzibilizirana pa su sve glasniji zahtjevi za očuvanjem krajobraza. Brojne devastacije prirode Uz Antenal, poznat je primjer kamenoloma Maškun u Raškom zaljevu, koji je Rakalj doveo pred ponor koji se spušta gotovo do razine mora. Zanimljiv je i slučaj Maklavuna kod mjesta Sošići, koji je došao do samog ruba grobnice/tumulusa iz brončanog doba, najznačajnijeg spomenika iz tog razdoblja na Rovinjštini. Predsjednik Grupacije industrije nemetala i građevinarstva Miro Mirković, inače i direktor pulske tvrtke Cesta, smatra da u eksploataciju kamena valja uvesti više reda. Karmelo Krebel, direktor pazinskog Kamena, najveće hrvatske tvrtke u ovoj djelatnosti, smatra međutim da su povici na kamenolome često paušalni, ne uzimaju se u obzir sve okolnosti i svi se poduzetnici stavljaju u isti koš. - Volio bih kad bi Hrvatska mogla izvoziti elektroniku, ali je na žalost ne proizvodimo. Uništili smo industriju pa nam ostaje turizam, poljoprivreda i djelatnosti za koje imamo prirodne predispozicije. Među njima je i prerada kamena, a kako se svi slažu da moramo poboljšati sada izuzetno negativnu trgovačku bilancu, moramo izvoziti i proizvode od kamena, kaže Krebel. I kamen je izvozni proizvod Tvrtka Kamen inače zapošljava 370 djelatnika. Arhitektonskim kamenom, koji se vadi u njegovim kamenolomima i prerađuje u Pazinu, opskrbljuje 70-ak tvrtki i obrtnika u Istri te još 80 u ostatku Hrvatske. Nadalje, Kamen zapošljava i 50-ak istarskih prijevoznika. Uz arhitektonski, posljednjih godina izvozi se i lomljeni kamen, i to u Italiju za gradnju nasipa oko Venecije. - Mogućnost izvoza lomljenog kamena pomoći će sanaciji naših kamenoloma. Lomljeni kamen se dobiva separacijom velikih količina odložene otkrivke. Nakon odvajanja velikih frakcija, koje se mogu koristiti samo za izgradnju nasipa, separacijom nam ostaje zemlja kojom ćemo sanirati otvorene kopove, kaže Krebel. Inače, Kamen u sve više svojih kamenoloma prelazi u podzemni kop, čime se čuva priroda i smanjuje količina otkrivke. Uskoro će nabaviti prijenosno drobilično postrojenje pa će na licu mjesta od otpadnog kamena proizvoditi građevinski šljunak, čime će se iskoristiti sav iskopani materijal. Djelatnosti tvrtki poput Kamena neće doći u pitanje ni nakon donošenja studije. Činjenica je naime da je Kamen u 2005. godini isplatio više od pola iznosa koji je u Istri prikupljen od rente za prodani kamen. Samo je Općini Kanfanar isplaćeno 1,1 milijuna kuna, što je značajan prihod tamošnjeg proračuna. Tvrdi istarski žuti vapnenac se kao poznati brend izvozi u Italiju, Sloveniju, Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Češku, Njemačku, Francusku i Luksemburg, pa čak i u Kinu. U pitanje neće doći ni druga eksploatacijska polja koja služe industrijskoj preradi ili pak proizvodnji polufabrikata. Pod lupu će međutim doći oni koji igraju na kratke staze, nastojeći sa što manje ulaganja doći do što veće zarade, a potom lokalnoj samoupravi prepuštaju kratere koje su iskopali u zemlji.